Pretjerana upotreba antibiotika, osim što može biti štetna za određenog pojedinca, pridonosi i razvoju rezistencije. Dokazano je da prekomjerna uporaba antibiotika uzrokuje rezistenciju, odnosno otpornost mikroorganizama na dotad učinkovit lijek.

Ako ne djelujemo odmah, antimikrobna rezistencija u budućnosti bi mogla ugroziti liječenje brojnih danas izlječivih infektivnih bolesti. Iz tih razloga svake se godine, 18. studenog, obilježava se Europski dan svjesnosti o antibioticima kojeg je proglasio Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (European Center for Disease Prevention and Control, ECDC). Time se želi skrenuti pažnja pacijentima i zdravstvenim djelatnicima na činjenicu da pretjerana upotreba antibiotika dovodi do povećane pojave rezistencije, što se smatra jednim od vodećih problema moderne medicine. 

Inicijativom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 2015. godine pokrenuto je i obilježavanje Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima (WAAW), koji se i ove godine obilježava od 18. do 24. studenoga.

Znanstvenici su prikazali da je u 2019. godini od antimikrobne rezistencije umrlo 1,27 milijuna ljudi¹.Znanstvenici smatraju da je za povrat osjetljivosti bakterija prema antibioticima potrebno prestati koristiti antibiotike na 40 godina! Iz tog razloga je važno pravilno primjenjivati terapiju antibiotika.

Kako pravilno uzimati antibiotik?

Svako pogrešno uzimanje, bilo da je riječ o povremenom uzimanju bez nadzora liječnika ili uzimanju u nepravilnim vremenskim razmacima, doprinosi razvoju rezistencije. Nakon što liječnik propiše antibiotik, on se mora pravilno koristiti jer jedino pravilnom upotrebom lijeka može doći do izlječenja. 

Antibiotik se uzima najmanje pet do sedam dana, ovisno o samoj bolesti i preporuci liječnika. Ova vrsta lijekova se mora uzimati u točno određeno vrijeme, na primjer svakih 12 sati ili svakih 8 sati, što znači da se odrede pravilni vremenski razmaci od 12 ili 8 sati. 

Jedan od ključnih ciljeva globalnog akcijskog plana Svjetske zdravstvene organizacije iz svibnja 2015. godine za rješavanje rastućeg problema otpornosti na antibiotike i druge antimikrobne lijekove,  jest poboljšati svijest i razumijevanje o antimikrobnoj rezistenciji  kroz učinkovitu komunikaciju, obrazovanje i osposobljavanje.

Što moramo znati o antibioticima?

Ključne činjenice o antibioticima i njihovoj primjeni na koje je važno obratiti pozornost:

• Akutne infekcije gornjeg respiratornog sustava u više od 50% slučajeva su virusnog podrijetla i primjena antimikrobnih lijekova u takvim je slučajevima nepotrebna. 

• Antibiotici se uzimaju u točno određeno vrijeme, u propisanoj dozi i određen broj dana.

• Antibiotike treba uzimati isključivo po preporuci liječnika.

• Nikada ne uzimati antibiotike „iz kućne zalihe“!

• Antibiotik (na recept) mora se podići u ljekarni u roku od tri dana.

• Ako ste zaboravili lijek popiti na vrijeme, uzmite ga što prije moguće.

• Ne uzimajte dvostruku dozu da biste nadoknadili onu dozu koju ste zaboravili popiti.

• Antibioticima se ne liječe gripa i prehlada, niti svaka grlobolja.

• Antibiotikom se ne snižava tjelesna temperatura.

Upozorite svoj liječnika i ljekarnika ako:

• ste alergični na neki od antibiotika,

• ste trudni ili dojite ili kod sumnje na trudnoću,

• trošite neke druge lijekove (i koje) zbog mogućih interakcija (međudjelovanja),

• imate bilo kakvu kroničnu bolest ili metabolički poremećaj,

• imate oštećenu bubrežnu ili jetrenu funkciju,

• uzimate oralnu kontracepciju (antibiotici mogu smanjiti djelovanje kontracepcije).

Zajedno spriječimo antimikrobnu rezistenciju

Stoga se temom ovogodišnjeg tjedna "Zajedno spriječimo antimikrobnu rezistenciju" pozivaju svi dionici da potiču razboritu upotrebu antimikrobnih sredstava te da, radeći zajedno, ojačaju preventivne mjere koje se bave AMR-om.

1. Antimicrobial Resistance Collaborators. (2022). Global burden of bacterial antimicrobial resistance in 2019: a systematic analysis. The Lancet; 399(10325):P629-655. DOI: https://doi.org/10.1016/S0140-6736(21)02724-0