Infarkt miokarda je odumiranje dijela srčanog mišića zbog naglog prekida dotoka krvi, a najčešće ga uzrokuje ugrušak u arteriji koja hrani srce. Zato je liječenje utrka s vremenom - što se prije otvori začepljena žila, to će oštećenje biti manje.
Pregled sadržaja:
- Ključne činjenice o infarktu miokarda
- Što je infarkt miokarda i kako nastaje?
- Kako prepoznati infarkt?
- Što učiniti ako netko u našoj blizini ima infarkt?
- Kako se postavlja dijagnoza infarkta?
- Tipovi infarkta miokarda
- Infarkt, angina pektoris, srčani zastoj i zatajivanje srca - u čemu je razlika?
- Tko je u povećanom riziku od infarkta?
- Kako se liječi infarkt miokarda?
- Kakvi su ishodi infarkta?
- Prevencija infarkta
- Najčešća pitanja o infarktu
Infarkt miokarda, poznat i kao srčani udar, u Hrvatskoj je među kardiovaskularnim bolestima najčešći razlog bolničkog liječenja muškaraca, a kod žena drugi po redu. U 2023. godini zbog akutnog infarkta zabilježeno je oko 9.400 hospitalizacija. Iste je godine od akutnog infarkta umrlo oko dvije tisuće osoba.
Prema podacima iz 2022. godine smrtnost od svih kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj bila je za oko 56 posto viša od prosjeka EU, iako je na većinu rizičnih čimbenika moguće utjecati.
Ključne činjenice o infarktu miokarda
- Infarkt nastaje kad dio srčanog mišića naglo ostane bez krvi, najčešće zbog ugruška koji začepi arteriju.
- Najpoznatiji simptom je stežuća bol (osjećaj stiskanja, pritiska ili težine) u prsima, ali se javljaju i mučnina, znojenje, nedostatak zraka i tegobe nalik probavnima.
- Pri sumnji na infarkt miokarda treba odmah potražiti hitnu pomoć, bez čekanja da simptomi prođu.
- Cilj liječenja je što prije “odštopati” začepljenu arteriju, najčešće kateterom i stentom.
- Nakon infarkta slijede dugotrajni lijekovi i kardiološka rehabilitacija.
- Na većinu rizičnih čimbenika, poput pušenja, povišenog tlaka i kolesterola, može se utjecati.
Što je infarkt miokarda i kako nastaje?
Miokard je srčani mišić, a hrane ga koronarne arterije, krvne žile koje srce opskrbljuju kisikom. Kad se jedna od njih naglo zatvori, dio mišića ostaje bez kisika i počinje odumirati.
Najčešći uzrok infarkta miokarda je krvni ugrušak (tromb) koji začepi arteriju. Ugrušak se obično stvara na mjestu gdje je stijenka žile oštećena aterosklerozom, odnosno naslagama kolesterola, kalcija i upalnih stanica na unutarnjoj stijenci žile.
Ugrušak nije jedini mehanizam nastanka infarkta miokarda. Kod takozvanog “infarkta tipa 2” mišić stradava jer srce dobiva manje kisika nego što mu treba, primjerice zbog teške anemije, ubrzanog nepravilnog ritma, vrlo visokog tlaka ili šoka. Takav se infarkt liječi uklanjanjem ili ublažavanjem uzroka.
Kako prepoznati infarkt?
Najčešći simptomi infarkta miokarda su:
- bol u prsima koja stišće ili pritišće, a može se širiti u ruku, vrat i vilicu;
- otežano disanje;
- mučnina ili povraćanje;
- tegobe nalik probavnima, poput žarenja u prsima, punoće ili nadutosti;
- znojenje;
- blijeda, plavkasta ili siva koža i usne.
Međutim, simptomi nisu uvijek tipični. Bol u prsima ne mora imati osjećaj težine i stezanja, a infarkt se može dogoditi i bez boli u prsima, i tada je najčešći simptom nedostatak zraka. Atipične ili blage simptome češće opisuju starije osobe, žene, osobe sa šećernom bolešću i osobe s kroničnim upalnim bolestima, poput reumatoidnog artritisa. Zato se tegobe nalik probavnima, kao što je žarenje u prsima, ne smiju olako pripisati probavnim smetnjama.
Osobe koje pripadaju navedenim skupinama trebale bi zatražiti hitnu liječničku procjenu kod bilo kojeg znaka upozorenja, ma koliko blag bio. Hitnu pomoć ne treba odgađati: poziv je nužan ako su simptomi jaki, brzo se pogoršavaju ili traju dulje od deset minuta, a pri sumnji na infarkt ne treba čekati ni toliko.
Što učiniti ako netko u našoj blizini ima infarkt?
Brzina reakcije je ključna, a važan je i poredak koraka jer prva pomoć služi samo za premošćivanje vremena do dolaska hitne službe.
- Odmah nazvati hitnu pomoć (194). Pozvati treba i ako nije sasvim jasno je li stanje hitno – u ovakvim situacijama opreza nikad previše.
- Ne voziti bolesnika (sebe pogotovo) u bolnicu, nego pričekati hitnu službu.
- Prekinuti svaku aktivnost i smjestiti osobu u udoban položaj.
- Aspirin: smjernice prve pomoći navode da budna odrasla osoba s boli u prsima, bez poznate alergije na aspirin, može požvakati i progutati aspirin dok čeka hitnu pomoć.
- Propisani lijek za anginu pektoris, ako ga osoba ima (tablete ili sprej), može se uzeti prema uputi liječnika.
- Reanimacija: ako osoba prestane reagirati i normalno disati, odmah treba započeti kompresije prsnog koša. Ako je dostupan, treba upotrijebiti AED, automatski vanjski defibrilator.
Kako se postavlja dijagnoza infarkta?
Da bi se postavila dijagnoza infarkta miokarda, moraju biti zadovoljena dva uvjeta:
- Povišen troponin u krvi: u pitanju je protein koji iz oštećenih stanica srca prelazi u krv, a povišena razina upućuje na oštećenja srčanog mišića.
- Znakovi da je srce ostalo bez kisika: simptomi, promjene na EKG-u ili slikovne pretrage.
Tipovi infarkta miokarda
Prema nalazu EKG-a, zapisa električne aktivnosti srca, infarkt se dijeli na STEMI i NSTEMI. Zasebno se izdvaja MINOCA, koja se prepoznaje po nalazu snimanja koronarnih arterija, a ne po EKG-u.
- STEMI: infarkt kod kojeg se na EKG-u uzdigne takozvani ST-segment, dio krivulje zapisa.
- NSTEMI: infarkt kod kojeg se ST-segment ne uzdigne.
- MINOCA: infarkt bez bitnog suženja velikih koronarnih arterija. Češći je kod žena i kod NSTEMI-ja, a uzroci su različiti.
Europsko kardiološko društvo STEMI i NSTEMI, zajedno s nestabilnom anginom pektoris (bol u prsima zbog slabog dotoka krvi, bez odumiranja srčanog mišića), smatra jednim kliničkim spektrom i naziva ih akutnim koronarnim sindromom.
Infarkt, angina pektoris, srčani zastoj i zatajivanje srca – u čemu je razlika?
Nazivi poput srčanog udara, srčanog zastoja i zatajivanja srca često se miješaju, a označavaju različita stanja s različitim liječenjem.
| Stanje | Što se događa | Razlika u odnosu na infarkt |
| Infarkt miokarda | Dio srčanog mišića odumire zbog prekida dotoka krvi | / |
| Angina pektoris | Srčani mišić privremeno dobiva premalo krvi pa se javlja bol ili pritisak u prsima | Mišić ne odumire, a kod stabilne angine, koja se javlja uz napor, tegobe popuštaju nakon mirovanja ili lijeka |
| Srčani zastoj | Srce naglo prestaje učinkovito tjerati krv, osoba gubi svijest i prestaje normalno disati | Riječ je o prestanku rada srca, a ne o začepljenoj arteriji. Infarkt ga može izazvati |
| Zatajivanje srca | Srce ne pumpa dovoljno krvi za potrebe tijela | Dugotrajno stanje, a ne nagli događaj. Infarkt je jedan od mogućih uzroka |
| Ozljeda miokarda | Troponin je povišen, ali nema dokaza nedostatka kisika u srcu | Uzroci su, primjerice, bubrežna bolest, anemija ili aritmije, a liječi se uzrok |
Tko je u povećanom riziku od infarkta?
Rizik od infarkta miokarda povećava niz čimbenika, a na većinu je moguće utjecati promjenom navika. To su:
- pušenje,
- povišen krvni tlak,
- povišene masnoće u krvi (kolesterol),
- šećerna bolest,
- prekomjerna tjelesna masa i pretilost, osobito nakupljanje masnoće oko struka (trbušna pretilost),
- stres i depresija,
- infarkt kod bliskog srodnika (genetski rizik).
Istraživanje INTERHEART, objavljeno 2004. godine, usporedilo je oko 15 tisuća osoba s prvim infarktom i oko 15 tisuća osoba bez infarkta u 52 zemlje kako bi se vidjelo koliki utjecaj koji čimbenik ima na nastanak infarkta miokarda. Devet ispitivanih čimbenika zajedno je povezano s oko 90 posto infarkta kod muškaraca i 94 posto kod žena, pri čemu najveći udio imaju poremećene masnoće u krvi, pušenje i psihosocijalni čimbenici, među kojima su stres i depresija, a slijede trbušna pretilost, povišen tlak i šećerna bolest.
S druge strane, svakodnevan unos voća i povrća te redovita tjelesna aktivnost pokazale su zaštitan efekt.
Pogađa li infarkt samo starije osobe?
Infarkt nije samo bolest starijih: oko 40 posto hospitalizacija zbog akutnog infarkta u Hrvatskoj odnosi se na osobe od 35 do 64 godine. Većina ostalih odnosi se na osobe starije od 65 godina. Među hospitaliziranima je otprilike dvostruko više muškaraca nego žena, a žene su većinom starije od 65 godina.
Kako se liječi infarkt miokarda?
Dijagnoza se postavlja na temelju simptoma, EKG-a i troponina u krvi, a cilj liječenja je što prije otvoriti začepljenu arteriju.
To se najčešće radi primarnom PCI (perkutanom koronarnom intervencijom): kateterom se dođe do suženog mjesta, žila se otvori balonom i ugradi se stent, mala cjevčica koja je drži otvorenom. Kod STEMI-ja se, ako takav zahvat nije moguće izvesti dovoljno brzo, daju lijekovi koji razgrađuju ugrušak. Kod nekih bolesnika potrebna je premosnica (bypass), operacija kojom se začepljenje zaobilazi žilom uzetom s drugog dijela tijela.
Nakon zahvata slijedi dugotrajno liječenje:
- Antitrombocitni lijekovi: sprječavaju stvaranje ugrušaka.
- Statini: lijekovi za snižavanje kolesterola.
- Lijekovi za snižavanje tlaka: po potrebi se uzimaju beta-blokatori i ACE inhibitori. Beta-blokatori usporavaju rad srca i smanjuju snagu kojom kuca. ACE inhibitori blokiraju enzim koji stvara tvar što sužava krvne žile, pa se tlak snižava.
- Kardiološka rehabilitacija: program vježbanja, edukacije i savjetovanja nakon infarkta, koji se može provoditi u ustanovi ili na daljinu od kuće.
Kakvi su ishodi infarkta?
Ishod ovisi o tome koliko je srčanog mišića stradalo i koliko je brzo žila otvorena. Kod nekih ljudi oporavak traje nekoliko tjedana i malo utječe na svakodnevni život, a kod drugih mjesecima ili godinama. Većina ljudi nakon oporavka može nastaviti normalne aktivnosti.
Nakon infarkta mogu se javiti tjeskoba i loše raspoloženje, o čemu treba razgovarati s liječnikom.
Prevencija infarkta
S obzirom na to da se većinom rizičnih faktora može upravljati, preporuke su iste za sve koji žele zaštititi srce:
- Ne pušiti ili prestati pušiti, jer je pušenje jedan od najjačih pojedinačnih čimbenika rizika.
- Redovito kontrolirati tlak, šećer i masnoće u krvi kod liječnika obiteljske medicine, osobito uz obiteljsku sklonost, šećernu bolest ili višak kilograma, te liječiti povišene vrijednosti.
- Održavati tjelesnu masu, posebno opseg struka.
- Svakodnevno jesti voće i povrće.
- Biti redovito tjelesno aktivan.
- Upravljati stresom i potražiti pomoć kod dugotrajne potištenosti.
Koje pretrage i koliko često treba raditi, određuje liječnik prema dobi, spolu i riziku.
Najčešća pitanja o infarktu
Je li infarkt isto što i srčani udar?
Da, srčani udar uobičajen je naziv za infarkt miokarda. Srčani zastoj je drugo stanje.
Može li se infarkt dogoditi mladima?
Može, iako je rjeđi. U dobi do 34 godine akutni infarkt nije među pet najčešćih dijagnoza kardiovaskularnih bolesti, ali od 35. godine već jest.
Treba li zvati hitnu pomoć i kad nije sigurno je li riječ o infarktu?
Da. Kad je nejasno je li stanje hitno, preporuka je nazvati 194.
Može li se infarkt ponoviti?
Može, zato se lijekovi nakon infarkta uzimaju dugotrajno – smanjuju rizik od novog infarkta.
Kada se nakon infarkta moguće vratiti poslu i uobičajenim aktivnostima?
Nakon infarkta potreban je odmor, uključujući izostanak s posla, a trajanje određuje liječnik prema veličini oštećenja i tijeku oporavka. Većina ljudi nakon oporavka može nastaviti normalne aktivnosti.
