Farmakološko liječenje pretilosti nikad nije bilo samo medicinska tema - od pojave prvih lijekova za mršavljenje to je i društvena tema koja polarizira.
GLP-1 lijekovi za pretilost danas su među najistrаživanijim terapijama u modernoj medicini, s desetljećima kliničkih studija i postmarketinškog nadzora iza sebe. Ipak, još ih uvijek prati svojevrsna nelagoda – u ordinacijama, u javnom diskursu, pa čak i među samim pacijentima.
Više od stoljeća znanosti
Iako danas mnogi tvrde drugačije, priča o GLP-1 lijekovima ne počinje u marketinškim odjelima farmaceutskih kompanija. Počinje na početku 20. stoljeća, kad su britanski znanstvenici Bayliss i Starling otkrili da crijeva šalju kemijske signale koji reguliraju rad gušterače. Bio je to prvi dokaz da probavni sustav komunicira hormonalnim putem – i temelj na kojemu su desetljećima kasnije identificirani hormoni koji reguliraju lučenje inzulina, uključujući GLP-1.
Otkriće, karakterizacija i klinički razvoj GLP-1 agonista proteže se na više od trideset godina tijekom kojih su deseci istraživača dali svoj doprinos kreiranju tih revolucionarnih formula. Ključni korak bio je 1986., kad su znanstvenici Svetlana Mojsov i Joel Habener identificirali da se hormon GLP-1 producira u crijevima i da potentno stimulira lučenje inzulina – otkriće za koje su 2024., zajedno s Lotte Bjerre Knudsen (medicinskom kemičarkom iz farmaceutske kompanije Novo Nordisk koja je razvila terapijsku primjenu), nagrađeni nagradom Lasker-DeBakey, jednim od najprestižnijih priznanja u medicini.
No put od laboratorijskog otkrića do odobrenog lijeka je sve samo ne kratak. Prvi GLP-1 lijek odobren za liječenje pretilosti – liraglutid pod imenom Saxenda – stigao je na tržište tek 2014. godine. Semaglutid je stigao 2017. prvo kao Ozempic, a zatim i kao Wegovy 2021. Između prvog opisivanja hormona i prvog lijeka za pretilost prošlo je gotovo četrdeset godina istraživanja, kliničkih ispitivanja i regulatornih postupaka.
Kako se odobrava lijek?
Naime, regulatorni put do odobrenja lijeka nije tek birokratska formalnost. Svaki lijek prolazi kroz više faza kliničkih ispitivanja – od prvih testiranja sigurnosti na malim skupinama do velikih randomiziranih studija na desetinama tisuća pacijenata – a praćenje se nastavlja i godinama nakon stavljanja lijeka u promet.
GLP-1 agonisti prisutni su u kliničkoj primjeni već nekoliko desetljeća bez pojave ozbiljnih sigurnosnih signala, no kao i kod svakog drugog lijeka, kontinuirani nadzor je neophodan.
Studija SELECT, jedna od najvećih kliničkih studija ikad provedenih na našem području (i Hrvatska je bila jedna od sudionica), pratila je više od 17 600 pacijenata s preboljelom kardiovaskularnom bolešću i pretilošću. Osim smanjenja rizika od srčanog udara i moždanog udara za 20 posto, studija je pokazala da je ukupni udio ozbiljnih nuspojava bio niži u skupini koja je uzimala semaglutid nego u placebo skupini – 33.4 posto naspram 36,4 posto. Prevedeno na “laički”, taj nam podatak govori da je za visokorizičnu populaciju sigurnije uzimati lijek nego ga ne uzimati.
Najčešće nuspojave GLP-1 agonista – mučnina, povraćanje, proljev – su probavne, uglavnom blage do umjerene i vezane uz fazu uvođenja terapije. Ozbiljne komplikacije poput pankreatitisa u randomiziranim ispitivanjima nisu pokazale statistički značajno veću učestalost u usporedbi s placebom.
Stigma kao medicinski problem
Istraživanja pokazuju da korisnici GLP-1 lijekova danas nerijetko doživljavaju stigmu zbog percepcije da mršave “linijom manjeg otpora”, što podsjeća na skepticizam koji je dugo pratio barijatrijsku kirurgiju (kirurške zahvate na želucu i crijevima za liječenje teške pretilosti).
Ono što nam istraživanja danas govore jest da takvu percepciju prate konkretne zdravstvene posljedice za pacijente. Naime, pacijenti koji od okoline dobivaju signal da je pretilost pitanje osobne volje i truda manje su skloni tražiti medicinsku pomoć, razgovarati otvoreno o simptomima i prihvatiti farmakološko liječenje. Stigma, dakle, nije samo emocionalni problem – ona odgađa liječenje kronične bolesti s ozbiljnim organskim posljedicama.
Farmakoterapija kao legitiman alat
GLP-1 agonisti mijenjaju ne samo način liječenja pretilosti nego i način na koji se ona razumije – kao kronična bolest s biološkim korijenima, a ne kao osobni neuspjeh. To pomicanje paradigme nije marketinška poruka nego posljedica desetljeća istraživanja zahvaljujući kojima danas znamo mnogo više o mehanizmima regulacije tjelesne mase.
Važno je napomenuti ono što svi liječnici i drugi stručnjaci upozoravaju – farmakološko liječenje pretilosti nije zamjena za promjenu životnih navika. Za uspješno liječenje debljine, nužna su oba pristupa koji se međusobno nadopunjavaju.
Ako ne znaš odakle krenuti, kreni s dijagnostikom
Ambulanta za metabolički balans u Poliklinici Aviva idealan je prvi korak prije odabira programa mršavljenja. Naruči se kroz Meddox, odaberi željeni paket s uključenom terapijom po potrebi i gratis konzultacijama nutricionista samo za narudžbe kroz Meddox.
- “The discovery and development of GLP-1 based drugs that have revolutionized the treatment of obesity”, Jeffrey M. Friedman; Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS)
- “Discovery, characterization, and clinical development of the glucagon-like peptides“, Daniel J. Drucker, Joel F. Habener, Jens Juul Holst, Journal of Clinical Investigation
- “Semaglutide and Cardiovascular Outcomes in Obesity without Diabetes (SELECT)“, A. Michael Lincoff, Kirstine Brown-Frandsen, Helen M. Colhoun, et al.; New England Journal of Medicine (NEJM)
- “The Impact of Novel Medications for Obesity on Weight Stigma and Societal Attitudes: A Narrative Review“, Jadine Scragg, Dimitrios A. Koutoukidis, Carsten Dirksen, Berit Lilienthal Heitmann, Susan A. Jebb, et al.; ScienceDirect
- “Considering GLP-1 Receptor Agonists for Weight Loss: Insights from Patient Beliefs and Barriers“, Regina DePietro, Isabella Bertarelli, Chloe M Zink, Shannon M Canfield, Jamie Smith, Jane A. McElroy; Healthcare (Basel)
- “GLP-1 receptor agonists: a magic bullet for obesity?“, The Lancet Regional Health – Western Pacific
