Proširene vene i kronična venska bolest: Uzroci, simptomi i liječenje

Proširene vene su trajno proširene i vijugave potkožne površinske vene koje nastaju zbog oslabljenih venskih zalistaka i poremećenog protoka krvi prema srcu. One su jedan od najčešćih znakova kronične venske bolesti, iako ne mora svaka vidljiva vena značiti ozbiljan problem. Pa ipak, to je signal koji ne bi trebalo zanemariti, već se javiti na liječnički pregled kako bi se pregledao venski sustav.

“Čak i iza manjeg estetskog problema može se skrivati početna venska insuficijencija koja sa sobom nosi dugoročni rizik razvoja težih kliničkih smetnji i komplikacija”, naglasio je prim. dr. Karlo Novačić, specijalist radiologije i subspecijalist intervencijske radiologije iz Poliklinike Venes, s kojim smo razgovarali o problematici proširenih vena i kroničnoj venskoj bolesti, njihovom dijagnosticiranju i liječenju.

Kako “rade” vene?

Vene nogu zadužene su za povrat krvi iz nogu prema srcu. Sastoje se od površinskog i dubokog venskog sustava, međusobno povezanih takozvanim perforantnim venama koje omogućuju protok krvi iz površinskog u duboki venski sustav prema srcu.

Unutar vena nalaze se zalisci koji djeluju poput ventila; sprječavaju vraćanje krvi prema stopalima i omogućuju njezin protok prema srcu suprotno sili teže. Uzgon krvi prema gore moguć je zahvaljujući radu srca, pluća i mišića.

Kako se razvija bolest vena?

Proširene vene nastaju kada venski zalisci oslabe i to smatramo početkom kronične venske bolesti. Uzroka za njihovu slabost je više, a najčešći razlozi su:

• genetika
• višestruki porodi
• oštećenje nakon upala s trombozom vena.

“Zalisci tada gube svoju funkciju zadržavanja i usmjeravanja protoka krvi prema srcu pa venska krv počinje zastajati u venama nogu. To stanje nazivamo kronična venska insuficijencija”, objasnio je dr. Novačić. 

Kronična venska insuficijencija je uznapredovali stadij kronične venske bolesti. Riječ je o dugotrajnom poremećaju cirkulacije u venama koji se s vremenom može pogoršati te se mogu javiti:

• otekline,
• osjećaj težine u nogama,
• grčevi,
• svrbež,
• upalne promjene na koži,
• otvorene rane (u najtežim slučajevima).

Kronična venska bolest općenito prolazi kroz nekoliko stadija koji se klasificiraju prema CEAP klasifikaciji, odnosno međunarodno prihvaćenom sustavu kojim se procjenjuje i opisuje težina kronične venske bolesti. Ti stadiji se razvijaju od sitnih kapilara (“paučine”) i blagih simptoma, preko velikih proširenih vena, pa sve do kroničnih promjena na koži i rana. 

Rizični čimbenici

Kronična venska bolest je vrlo česta i može se javiti kod svakoga. Najvažniji rizični čimbenici su:

• nasljedna sklonost
• dugotrajno stajanje ili sjedenje na poslu
• trudnoća, osobito višestruke trudnoće
• prekomjerna tjelesna težina
• nedostatak kretanja
• starija dob

Žene češće obolijevaju, imaju gotovo dvostruko veću sklonost razvoju proširenih vena od muškaraca. No muškarci se često jave kasno, kada već krenu simptomi venske insuficijencije.

“Proširene vene nisu rijedak slučaj ni kod adolescenata; najmlađi pacijenti u našoj klinici imali su tek 12 godina.”, kaže dr. Novačić.

Kada je pravo vrijeme za potražiti liječničku pomoć?

Čim se uoči vena na nozi, preporučuje se učiniti pregled koji uključuje i snimanje ultrazvukom, odnosno Color Doppler.

“Nakon pregleda pacijentima objašnjavamo prirodu problema, mogućnosti liječenja te postoji li potreba za liječenjem u toj fazi ili se ono može odgoditi za određeno vrijeme”, kaže dr. Novačić. Pravovremenim liječenjem, naglašava, sprječava se napredovanje bolesti i razvoj težih komplikacija.

Color Doppler ultrazvuk vena je osnovna dijagnostička metoda za otkrivanje bolesti vena. To je bezbolan i neinvazivan pregled kojim se procjenjuje funkcija vena i venskih zalistaka te se planira optimalan način liječenja.

Komplikacije neliječene kronične bolesti vena

Neliječena bolest može dovesti do:

• kroničnih oteklina,
• promjena boje kože (hiperpigmentacije) i njezinog stanjenja,
• upale vena (tromboflebitis),
• duboke venske tromboze (u manje od 1 % slučajeva) – širenjem upalnog procesa kroz površinske u duboke vene,
• otvorenih rana (venskih ulkusa).

Zato je važno reagirati na vrijeme.

Mogućnosti liječenja proširenih vena

Danas se najčešće koriste minimalno invazivne operativne metode koje se izvode u lokalnoj anesteziji i ambulantno, bez hospitalizacije – takozvani “walk in – walk out” princip. Pacijent se odmah nakon zahvata otpušta kući.

Na listi tih metoda su:

• endovenska laserska ablacija (EVLA),
• radiofrekventna ablacija (RFA),
• MOCA metoda ili farmakomehanička ablacija,
• VenaSeal – medicinsko ljepilo,
• Sklerozacija pjenom,
• Ultrazvuk visokog intenziteta (HIFU).

Metoda se bira individualno, prema nalazu ultrazvuka, anatomiji vena i životnim navikama pacijenta. Ipak u više od 90 % slučajeva danas se koristi laserska ablacija kao primarna metoda liječenja koja ujedno predstavlja “zlatni standard” u liječenju proširenih vena.

Koliko su uspješni minimalno invazivni zahvati?

Minimalno invazivni zahvati traju 20 do 60 minuta. Trajanje ovisi o težini kliničke slike, odnosno o izgledu i brojnosti proširenih vena, o tome operiraju li se recidivi (popravak nakon prethodnog kirurškog ili UGFS tretmana) ili su pacijenti po prvi put na zahvatu.

Ključne prednosti ovih zahvata su:

• izvođenje u lokalnoj anesteziji,
• dugoročno dobar rezultat liječenja,
• brzi povratak uobičajenim svakodnevnim aktivnostima.

Sama bolest je kronične prirode i se ne može se izliječiti jer je često genetski uvjetovana, ali se zato proširene površinske vene mogu trajno ukloniti minimalno invazivnim metodama. Današnja tehnologija osigurava trajno rješenje problema, osim u manjoj skupini pacijenata koji imaju i problem s dubokim venama, obično nakon preboljele duboke venske tromboze.

“Naravno, preduvjet za dugotrajan rezultat je i zdrav stil života – redovite šetnje ili druge aktivnosti koje potiču rad “mišićne pumpe” stopala i potkoljenica. Svim pacijentima savjetujemo i kontrole jednom godišnje nakon operacije”, zaključuje dr. Novačić.

Najčešća pitanja pacijenata

Hoće li me boljeti?

Zahvati se rade u lokalnoj anesteziji i pacijenti uglavnom osjećaju minimalnu nelagodu.

Koliko dugo traje oporavak?

Većina pacijenata se vraća normalnim aktivnostima unutar 24 od zahvata, istoga dana ili sutradan.

Hoće li se vene vratiti?

Uklonjena vena se ne vraća, ali se s vremenom mogu pojaviti nove, manje vene i na drugim mjestima zbog genetske sklonosti ili/i zbog nepromijenjenih životnih navika koje povećavaju rizik njihova nastanka (pretilost, dugotrajno stajanje, sjedilački način života).