Iako je većina čula za medicinu rada, mali broj osoba zna što se zapravo krije iza tog termina. Razlog tome leži u činjenici da se s medicinom rada ne susreću svi. To je preventivna struka koja se bavi prevencijom bolesti i ozljeda uzrokovanih radom ili uvjetima na radnom mjestu ili okolišu.

Usmjerena na zaštitu i poboljšanje zdravlja zaposlenih i kontrolu profesionalnih bolesti i povreda na radu, medicina rada se bavi procjenom rizika na radu i njihovom eliminacijom te održavanjem i razvijanjem radne sposobnosti radnika. Njena djelatnost uključuje i dijagnostiku profesionalnih bolest te bolesti vezanih uz rad, ocjenu radne sposobnosti oboljelih, kao i ocjenu radnih sposobnosti onih djelatnika kojima je radna sposobnost izmijenjena, ali održana.

O tome koliko je zapravo bitna govori podatak da zdravstveni problemi povezani s radom rezultiraju ekonomskim gubitkom od četiri do šest posto BDP-a za većinu zemalja, a određeni profesionalni rizici kao što su ozljede, buka, kancerogena sredstva, čestice u zraku i ergonomski rizici čine znatan dio tereta kroničnih bolesti. Za čak 37% svih slučajeva bolova u leđima, 16% gubitaka sluha, 13% kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti, 11% astme, 8% ozljeda, 9% raka pluća, 2% leukemije i 8% depresije odgovorne su upravo profesionalne bolesti i ozlijede na radu.

Koji su sve pregledi koji se obavljaju u sklopu medicine rada i zašto?

U sklopu medicine rada obavljaju se prethodni, periodički, izvanredni i kontrolni pregledi. 

Prethodni pregledi se obavezno obavljaju kad je potrebno utvrditi opću radnu sposobnost prije početka školovanja, za određena zanimanja te obavezno za mjesta s posebnim uvjetima rada. U pitanju su radna mjesta na kojima mogu raditi osobe s određenim zdravstvenim poteškoćama zbog rizika za zdravlje koja ta radna mjesta predstavljaju, a koji se ne mogu potpuno ukloniti mjerama zaštite na radu.

Također se provode pregledi vozača amatera i profesionalaca, pomoraca, vatrogasaca, policajaca, zaštitara, vojnika, pregledi za dozvolu za držanje i nošenje oružja te pregledi sportaša.

Kako se razlikuju pregledi za pojedina radna mjesta?

Razlika između pregleda za pojedina zanimanja i radna mjesta u odnosu na osobe koje rade uredski posao je u riziku za zdravlje koje ti poslovi i radna mjesta mogu predstavljati i to kad se gleda puno radno vrijeme tijekom radnog vijeka radnika. 

Ovisno o rizicima za zdravlje koji se utvrđuju inspekcijom radnog mjesta određuju se i čimbenici te organski sustavi koji mogu stradati zbog izloženosti na radnom mjestu. 

Tu govorimo o fizikalnim čimbenicima poput temperature, vlage, strujanja zraka i zračenja te o kemijskim čimbenicima kao što su nadražljivci, zagušljivci, neurotoksični, nefrotoksični, hepatotoksični, mutageni, genotoksične supstancije.

Također, procjenjuju se i rizici fizičkog opterećenja kod teških fizičkih poslova, prisilni položaj, ponavljajući pokreti, nefiziološki položaj tijela pri radu te eventualna prisutnost raznih bioloških agensa poput bakterija i virusa.

Koje su najpoznatije profesionalne bolesti?

Najpoznatije i najčešće profesionalne bolesti su profesionalni kontaktni dermatitis, profesionalna astma i azbestoza. 

Profesionalni kontaktni dermatitis je kronična upala kože nastala kao isključiva posljedica izloženosti kože iritativnoj ili alergogenoj supstanciji na radnom mjestu. 

Profesionalna astma je kronična upalna bolest dišnih putova nastala kao isključiva posljedica udisanju iritativnih ili alergogenih supstancija na radnom mjestu. 

Azbestoza je plućna bolest izazvana dugotrajnom udisanju azbestne prašine na radnom mjestu, njezine akumulacije u plućima te posljedičnim nastankom plućne fibroze (ožiljkastim promjenama pluća koje otežavaju disanje), karcinoma pluća i/ili mezotelioma pleure (zloćudna novotvorina poplućnice).

Koliko često moram odlaziti na preventivne preglede u sklopu medicine rada?

Frekvencija ponavljanja pregleda ne ovisi o profesiji nego o rizicima na radnom mjestu i kreće se od  jedne do četiri godine. Navedena periodika služi tome kako bi se na vrijeme pregledom i obradom uočile fiziološke promjene koje nastaju kao posljedica izloženosti rizičnim čimbenicima na radnom mjestu ili kako bi se na vrijeme uočile promjene zdravstvenog stanja koje mogu značajnu utjecati na sigurnost radnika na pojedinom radnom mjestu (rad na visini, profesionalni vozači i sl.).