Woman illustration
Blog post image

Liječenje dijabetesa,

prehrana i tjelesna aktivnost

02.08.2022 Autor: Sandoz Šećerna bolest

Dijabetes je kronična bolest koju treba držati pod strogom kontrolom kako bi oboljela osoba održala kvalitetu života i neometano obavljala sve željene aktivnosti. Ako osoba odgovorno pristupi bolesti, igra s djetetom, putovanja, hobiji i druženja ostat će sastavan dio njezina života. 

 

Osobe koje boluju od dijabetesa imaju znatno viši rizik od pojave moždanog udara, sljepoće, srčanog udara, zatajenja bubrega i amputacije stopala/noge. Dobrom kontrolom bolesti moguće je spriječiti pojavu komplikacija bolesti ili odgoditi njihov početak.

Ovisno o kojem se obliku šećerne bolesti radi te o drugim parametrima pojedinog bolesnika, liječnik dijabetolog savjetuje promjenu načina života te propisuje određenu terapiju, čega se treba pridržavati kako bi se omogućila dobra kontrola bolesti te što dulji i kvalitetniji život bez komplikacija.

Ako bolesnik ima šećernu bolest tip 2, liječenje se provodi oralnim antidijabeticima (lijekovi koji se uzimaju na usta, npr. tablete), inzulinom ili njihovom kombinacijom. 

 

Inzulinska terapija

 

Bolesnici koji imaju šećernu bolest tipa 1 liječe se prvenstveno inzulinom, dok je kod trudnica s gestacijskim dijabetesom inzulin preferirana opcija. Postoji nekoliko vrsta inzulina:

·       inzulini kratkog djelovanja - počinju djelovati brzo, ali djeluju kratko

·       inzulini dugog djelovanja - počinju djelovati kasnije, no djeluju dugotrajno, od 16 do 24 sata

·       predmiješani inzulini - kombinacija su inzulina kratkog i dugog djelovanja.

Cilj uzimanja inzulina nije izlječenje dijabetesa, nego postizanje dobre regulacije šećerne bolesti i sprečavanje nastanka komplikacija.

 

Samokontrola glukoze u krvi

 

Samokontrola označava redovito provođenje mjerenja glukoze u krvi pomoću aparatića koji se zove glukometar. Samokontrola omogućava bolesniku uvid u kretanje njegovih vrijednosti glukoze u krvi, odnosno praćenje kontrole bolesti. Unošenjem mjerenja u dnevnik pacijent može svoje vrijednosti dati na uvid dijabetologu pri sljedećem pregledu. 

Danas se smatra nužnim mjeriti razinu glukoze u krvi najmanje dva puta dnevno. Mjerenja se u početku mogu obavljati i češće (prije doručka, dva sata poslije doručka, prije ručka, dva sata poslije ručka, prije večere, dva sata poslije večere, prije spavanja i u tri sata ujutro) kako bi se tijekom nekoliko dana oblikovao profil kretanja vrijednosti glukoze u krvi.

 

Prehrana kod dijabetesa

 

Za pravilnu prehranu bolesnika potreban je detaljan razgovor s liječnikom dijabetologom i nutricionistom kako bi bolesnik mogao što jednostavnije primijeniti novi način prehrane u svakodnevnom životu. 

Okvirna preporuka je da osobe s dijabetesom prehranom unose oko 50% ugljikohidrata, oko 30% masti i oko 20% bjelančevina. No postojeći dokazi nastavljaju potvrđivati da ne postoji idealan postotak kalorija iz ugljikohidrata, proteina i masti u prehrani za sve osobe s dijabetesom. Osobito je  važno za svakog bolesnika složiti personaliziranu raspodjelu makronutrijenata (ugljikohidrata, proteina i masti) na temelju procjene njegovih trenutačnih prehrambenih navika, preferencija i metaboličkih ciljeva. Dodatno treba obratiti pažnju i na obrazac prehrane te pažljivo isplanirati obroke. 

 

Bolesnik s dijabetesom trebao bi se pridržavati sljedećeg:

·       jesti češće i manje

·       izbjegavati namirnice koje sadrže dodane šećere (glukozu i saharozu)

·       kuhati na pari ili u vodi i minimizirati pečenje

·       konzumirati puno zelenog povrća i cjelovitih žitarica

·       konzumirati voće (uključuje naranče, dinje, bobice, jabuke)

·       iz prehrane izbaciti brzu hranu, gazirana pića te nezdrave grickalice

·       izbaciti alkohol

·       piti puno vode.

Pravilnom prehranom ne regulira se samo glukoza u krvi, nego i koncentracija masnoća u krvi te krvni tlak.   

 

Tjelesna aktivnost i dijabetes

 

Tjelesna aktivnost sastavni je dio kontrole šećerne bolesti jer ima važnu ulogu u održavanju koncentracije glukoze u krvi u očekivanim granicama te može smanjiti rizik pojave komplikacija.

Kojom će se tjelesnom aktivnošću bolesnik baviti, u velikoj mjeri ovisi o njegovoj dobi, (prekomjernoj) tjelesnoj težini i stanju bolesti. Zato se treba posavjetovati s liječnikom koji će, na temelju zdravstvenog stanja i kondicije, najbolje preporučiti vrstu i način vježbanja. 

Važno je naglasiti da neodgovarajuća tjelesna aktivnost, osobito ako nije praćena primjerenom prehranom i uzimanjem terapije, nosi opasnost od pojave preniske vrijednosti glukoze u krvi (hipoglikemija), koja je podjednako opasna kao i hiperglikemija. Stoga je poželjno mjeriti vrijednosti glukoze u krvi prije i poslije tjelesne aktivnosti te prilagoditi prehranu.

Prije početka tjelesne aktivnosti treba se dobro zagrijati, a nakon vježbanja se istegnuti i dobro pregledati stopala. Naime, bolesnici koji boluju od dijabetesa podložniji su infekcijama i svako oštećenje treba što prije sanirati. 

 

 

 

 

ZA SAVJET O SVAKOM KONKRETNOM ZDRAVSTVENOM PROBLEMU OBRATITE SE IZRAVNO SVOJEM LIJEČNIKU ILI NADLEŽNOM ZDRAVSTVENOM RADNIKU. SANDOZ d.o.o. NE POSTAVLJA DIJAGNOZU NITI DAJE OSOBNE MEDICINSKE SAVJETE O BOLESTI I NAČINU LIJEČENJA.