Laboratorijske pretrage krvi doista su vrlo česte. Nerijetko su dio rutinskih, odnosno sistematskih pregleda, a gotovo uvijek pomažu u procjeni zdravstvenog stanja i procesu dijagnosticiranja te praćenja bolesti. Među laboratorijskim pretragama krvi najčešća je i najpoznatija takozvana kompletna krvna slika (KKS).

Nalazi krvi liječnicima pomažu procijeniti funkcionalnost organa poput bubrega, jetre, štitnjače i srca, pomažu u dijagnosticiranju bolesti (od karcinoma do dijabetesa), otkrivaju čimbenike rizika za srčane bolesti, služe u procjeni djelotvornosti terapije, odnosno lijekova koje uzimate, daju uvid u zgrušavanje krvi i slično.
 

Naravno, liječnici mnoge bolesti i zdravstvene tegobe ne mogu dijagnosticirati samo pomoću krvnih pretraga.  Tako smo i na našem blogu pisali o tome što nam sve mogu govoriti odstupanja od referentnih vrijednosti u laboratorijskim nalazima. Tvoj liječnik će razmotriti i druge čimbenike kako bi potvrdio dijagnozu, a koji uključuju simptome, povijest bolesti, tvoje vitalne znakove (krvni tlak, disanje, puls i temperaturu), rezultate drugih testova i postupaka. 
 

Drugim riječima, u postupku postavljanja dijagnoze prolaze se razni pregledi i pretrage, već ovisno o tome na koju bolest ili tegobu se sumnja.
 

Pripreme za uzimanje krvi i postupak njezina uzimanja

Mnogi testovi krvi ne zahtijevaju nikakve posebne pripreme, iako te se kod nekih može tražiti, na primjer, da postiš 8 do 12 sati prije testa u što će te uglavnom uputiti liječnik. Tijekom krvne pretrage uzima se mali uzorak krvi i to uobičajeno iz vene na ruci pomoću igle. Ponekad je za pretragu dovoljno i nekoliko kapi, pa će te samo ubosti u prst. 

Postupak je uglavnom brz i bezbolan, iako može uzrokovati kratkotrajnu nelagodu, kod djece često i strah. Poseban problem može postojati kod osoba koje imaju fobiju vezanu uz iglu ili krv, o čemu svakako treba porazgovarati s liječnikom. Poseban je postupak provođenja pretrage kod poremećaja zgrušavanja krvi ili kod pacijenata koji uzimaju antikoagulanse (lijekove protiv zgrušavanja krvi) – u tom slučaju moraju se slijediti upute liječnika. No većina ljudi nema nikakvih ozbiljnih reakcija na vađenje krvi.
 

Laboratorijski djelatnici vade krv, a potom je analiziraju. Za brojanje krvnih stanica koriste ili punu krv ili odvajaju krvne stanice od tekućine koja ih sadrži, a koja se naziva plazma ili serum.
 

Kompletna krvna slika (KKS) – najčešća laboratorijska pretraga

Među laboratorijskim pretragama krvi najčešća je i najpoznatija takozvana kompletna krvna slika (KKS). Općenito je riječ o najčešćoj laboratorijskoj pretrazi iz koje se puno toga može „pročitati“ – od mogućeg postojanja raznih bolesti, akutnih i kroničnih krvarenja, anemije, leukemije, upala, karcinoma i drugog. Nalaz krvi, odnosno kompletne krvne slike daje smjernice i u praćenju bolesti i terapija.
 

Kompletna krvna slika određuje ukupan broj krvnih stanica (eritrociti, leukociti i trombociti), količinu hemoglobina, hematokrita te takozvanih eritrocitnih parametara (MCV, MCH i MCHC). 

Što se sve može doznati iz nalaza krvi?

Kompletna krvna slika daje doista ogroman broj informacija o zdravstvenom stanju, a ovom prilikom navest ćemo samo nekoliko informacija koje nam mogu pružiti nalazi krvi, odnosno nalazi kompletne krvne slike:

• prevelik ili premalen broj bilo koje vrste krvnih stanica može ukazivati na ozbiljnu bolest krvi i krvotvornih organa, uključujući različite vrste leukemija

• broj trombocita je značajan indikator za objašnjenje krvarenja, odnosno hemoragijskih bolesti..

• temeljem broja, karakteristika eritrocita, sadržaja hemoglobina i hematokrita, može se dijagnosticirati anemija

• bijele krvne stanice (leukociti) igraju vodeću ulogu u imunološkom sustavu, odnosno obrani organizma. Tako promjena u broju pojedini vrsta leukocita (limfociti, granulociti, monociti, makrofagi…) ukazuje na različite patološke procese. Primjerice, povećan broj leukocita može govoriti o bakterijskoj infekciji, no povećan broj limfocita o virusnoj. Povećan broj eozinofilnih granulocita može upućivati na parazitozu i alergijske bolesti i slično. Općenito, leukociti su važni u dijagnosticiranju infekcija, upala, nekroza tkiva, trovanja, anemija, leukemija, pa i tumora.

Naglasimo za kraj da je kompletna krvna slika pretraga koja se odnosi na krvne stanice. Međutim, zasebne su pretrage potrebne ako se želi mjeriti razina glukoze, kolesterola, hormona, enzima i sličnog u krvi. 

Svoje nalaze krvi možeš pohraniti i u besplatnoj aplikaciji Meddox. Meddox ti omogućuje uspoređivanje referentnih vrijednosti te praćenje i analizu tvojih laboratorijskih nalaza.