21.02.2024 Laboratorijski nalazi
On u tijelu nastaje konstantnom brzinom, iz mišića ulazi u krvotok te se izlučuje isključivo putem bubrega što ga čini jednim od najvažnijih i najpouzdanijih pokazatelja bubrežne funkcije. Uz kreatinin se često istovremeno određuje i ureja da bismo dobili kompletniji uvid u prirodu bubrežne bolesti.
Zbog konstantne brzine stvaranja kreatinina i gotovo potpunog filtriranja u bubregu te jednostavnog određivanja, kreatinin je gotovo idealan marker procjene funkcije bubrega. Naime, koncentracija kreatinina u krvi obrnuto je proporcionalna brzini filtracije krvi u bubregu (GFR, eng. glomerular filtration rate) što je vrlo koristan parametar u određivanju stupnja zatajenja bubrega.
Kreatinin je jedan od najčešće određivanih parametara u medicinsko-biokemijskom laboratoriju i sastavni je dio rutinskog pregleda kao marker oštećenja bubrega kojim se procjenjuje akutna i kronična bubrežna bolest. Kreatinin se također prati kod pacijenata na dijalizi i pacijenata koji primaju terapiju koja može biti toksična za bubrege te prije radioloških pretraga s kontrastom radi prilagodbe doze lijeka.
Vrijednost kreatinina određuje se u krvi, 24-stanom urinu i porciji urina.
GFR se procjenjuje računskom pretragom "klirens kreatinina" za što je potrebno mjerenje kreatinina u krvi i 24-satnom urinu uz parametre visine i težine pacijenta. Određivanje klirensa kreatinina radi se kod trudnica, teško pothranjenih ili pretilih pacijenata, pacijenata koji imaju teške bolesti mišića, paraplegiju, kvadriplegiju, nakon amputacije ekstremiteta i tijekom uzimanja lijekova izrazito toksičnih za bubrege. U svim ostalim situacijama određivanje klirensa kreatinina se izbjegava.
Zbog problematične procedure sakupljanja 24-satnog urina razvijeni su matematički modeli koji procjenjuju brzinu filtracije krvi u bubregu (eGFR, eng. estimated glomerular filtration rate) mjerenjem samo kreatinina u krvi bez potrebe za sakupljanjem 24-satnog urina. Ti modeli uzimaju u obzir utjecaj dobi, spola i rase na koncentraciju kreatinina u krvi. Vrijednost eGFR-a često se izdaje na nalazu zajedno sa koncentracijom kreatinina u krvi.
Ako je potrebno odrediti ukupne proteine ili albumin, također markere bubrežnog oštećenja, u porciji urina, obavezno je poznavanje koncentracije kreatinina u urinu čime se izbjegava potreba za sakupljanjem 24-satnog urina.
Ovisno o načinu na koji mjerimo koncentraciju kreatinina u organizmu, razlikuju se i referentne vrijednosti.
KREATININ, serum (μmol/L)
Novorođenčad do 14 dana starosti: 27 – 81 μmol/L
Bebe starosti od 2 mjeseca do godine dana: 14 - 34 μmol/L
Djeca u dobi od jedne do tri godine: 15 - 31 μmol/L
Djeca u dobi od tri do pet godina: 23 – 37 μmol/L
Djeca u dobi od pet do sedam godina: 25 – 42 μmol/L
Djeca u dobi od sedam do devet godina: 30 - 48 μmol/L
Djeca u dobi od devet do 11 godina: 28 – 57 μmol/L
Djeca u dobi od 11 do 13 godina: 37 - 63 μmol/L
Adolescenti u dobi od 13 do 15 godina: 40 - 72 μmol/L
Muškarci u dobi od 18 do 74: 64 – 104 μmol/L
Žene u dobi od 18 do 74: 49 – 90 μmol/L
KREATININ, 24-satni urin (mmol/dU)
Djeca u dobi od tri do osam godina: 1.0 – 6.0 mmol/dU
Djeca u dobi od devet do 13 godina: 1.5 – 12.5 mmol/dU
Djeca u dobi od 13 do 18 godina: 2.6 – 16.5 mmol/dU
Muškarci stariji od 18 godina: 7.7 - 21.3 mmol/dU
Žene starije od 18 godina: 5.9 - 14.1 mmol/dU
KREATININ, prvi jutarnji urin (mmol/dU)
Muškarci stariji od 18 godina: 3.5 - 22.9 mmol/dU
Žene starije od 18 godina: 2.5 - 19.2 mmol/dU
Za određivanje kreatinina u krvi nije potrebna posebna priprema, za ovu pretragu vrijede opće preporuke za vađenje krvi.
Izdavanje eGFR-a treba izbjegavati kod pacijenata s akutnim stanjima kao što su akutna bolest bubrega i srca, akutne infekcije i traume. Snižene vrijednosti eGFR-a treba potvrditi ponovnim određivanjem nakon 12-satnog izbjegavanja mesa u prehrani zbog toga što visoki unos mesa prehranom može povećati razinu kreatinina u krvi.
Ostali članci