ilustracija znanstvenika koji se bavi crijevnim mikrobiomom

Crijevni mikrobiom označava zajednicu mikroorganizama unutar crijeva. U našim crijevima žive i rade trilijuni mikroorganizama. Tisuću vrsta bakterija, gljivica, virusa i drugih mikroskopskih životnih oblika nastanjuju biofilm koji prekriva crijevnu sluznicu.

Crijevni mikrobiom je kao cjelina ključan za ljudsko zdravlje. Istraživanja su pokazala kako je raznolik, bogat i uravnotežen crijevni mikrobiom preduvjet za uredno funkcioniranje probave, metabolizma, imuniteta, ali i živčanog sustava. Mehanizmi kojima mikroorganizmi ostvaruju ove učinke su iznimno složeni i djelomično istraženi, ali je povezanost između određenih mikroorganizama i velikog broja zdravstvenih poremećaja i bolesti znanstveno utvrđena.

Analiza crijevnog mikrobioma postaje ključan korak u dijagnostici i liječenju različitih bolesti, ali i instrument za evaluaciju općeg zdravstvenog stanja.

Pojmovnik crijevnog mikrobioma

U nastavku donosimo vam osnovne pojmove vezane uz crijevni mikrobiom koji će vam pomoći u razumijevanju ovog iznimno složenog područja.

Analiza crijevnog mikrobioma – Metoda kojom se mjerenjem genetskog materijala unutar uzorka stolice može odrediti broj i količina mikroorganizama u crijevnom mikrobiomu.

Biomarker – Biološka molekula prisutna u određenom uzorku (krvi, tkiva, mokraće) koja je znak normalnog ili abnormalnog procesa u tijelu, poremećaja ili bolesti.

Crijevna flora – Raniji naziv za crijevni mikrobiom.

Crijevna mikrobiota – Sastav mikroorganizama unutar crijeva. Analizom genetskog materijala mikroorganizama iz uzorka stolice određuje se brojčani sastav koljena, rodova i vrsta mikroorganizama unutar crijeva.

Crijevni mikrobiom – Crijevni mikrobiom je širok pojam koji označava ne samo mikroorganizme, već i njihove genome i metaboličke funkcije, ali i okolišne uvjete u crijevima.

Disbioza – “Neuravnoteženost unutar sastava crijevnog mikrobioma”. Ukratko, “bolestan crijevni mikrobiom”.

Fekalna transplantacija – Transfer stolice zdravog donora pacijentu zbog bolesti prouzrokovane poremećajem crijevnog mikrobioma. Cilj je liječenje bolesti putem crijevnog mikrobioma.

Kratkolančane masne kiseline – Kratkolančane masne kiseline (engl. SCFA) nastaju fermentacijom prehrambenih vlakana u crijevnom mikrobiomu te su ključne za zdravlje crijeva.

Omjer Firmicutes/Bacteroidetes – Omjer između udjela dva najprisutnija bakterijska koljena u crijevnom mikrobiomu. Pokazatelj kalorijskog unosa, potencijalni biomarker metaboličkog sindroma.

Omjer Fusobacterium/Faecalibacterium – Omjer između udjela proupalnog i protuupalnog bakterijskog roda. Potencijalni biomarker onkogenog potencijala crijevnog mikrobioma.

Omjer Prevotella/Bacteroides – Omjer između udjela dva najprisutnija bakterijska roda unutar koljena Bacteroidetes. Pokazatelj unosa vlakana, potencijalni biomarker obrasca prehrane.

Os crijevo-mozak – Koncept koji obuhvaća dvosmjernu komunikacijsku mrežu između probavnog sustava, funkcije i razvoja mozga pomoću biokemijskih signala.

Postbiotici – “Pripravak neživih mikroorganizama i/ili njihovih komponenti koji ima blagotvoran učinak na zdravlje”. Ukratko, neživi probiotici ili dijelovi probiotika.

Prebiotici – “Supstrat kojeg selektivno koriste određeni mikroorganizmi u nama i time ostvaruju blagotvorne učinke na zdravlje za nas”. Ukratko, “hrana za dobre bakterije”.

Probiotici – “Živi mikroorganizmi koji, kad se unose u dovoljnim količinama, imaju blagotvorne učinke na zdravlje”. Ukratko, “dobre bakterije”.

Psihobiotici – Posebna vrsta probiotika s blagotvornim učincima na mentalno zdravlje. Ove bakterije mijenjaju razinu neuroaktivnih tvari koje djeluju na os crijevo-mozak.

Simbioza – Bliska, dugoročna biološka interakcija između dva živa bića na obostranu korist.

Sinbiotici – “Mješavina živih mikroorganizama i supstrata koje selektivno koriste određeni mikroorganizmi s blagotvornim učinkom na zdravlje”. Kombinacija pro- i prebiotika.

Taksonomija – Hijerarhijska klasifikacija živih bića u razrede (koljeno, rod, vrsta, soj).

Reference:

The vocabulary of microbiome research: a proposal | Microbiome | Full Text (biomedcentral.com)

Expert consensus document. The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics consensus statement on the scope and appropriate use of the term probiotic – PubMed (nih.gov)

Expert consensus document: The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of prebiotics – PubMed (nih.gov)

The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of synbiotics – PubMed (nih.gov)

The International Scientific Association of Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of postbiotics – PubMed (nih.gov)

Dysbiosis: from fiction to function – PubMed (nih.gov)

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31509433/

Psychobiotics: The Next-Generation Probiotics for the Brain – PubMed (nih.gov)

Psychobiotics: a novel class of psychotropic – PubMed (nih.gov)

The Gut-Brain Axis – PubMed (nih.gov)

The Firmicutes/Bacteroidetes Ratio: A Relevant Marker of Gut Dysbiosis in Obese Patients? – PubMed (nih.gov)

Association between body mass index and Firmicutes/Bacteroidetes ratio in an adult Ukrainian population – PubMed (nih.gov)

Prevotella-to-Bacteroides ratio predicts body weight and fat loss success on 24-week diets varying in macronutrient composition and dietary fiber: results from a post-hoc analysis | International Journal of Obesity (nature.com)

Combined Non-Invasive Prediction and New Biomarkers of Oral and Fecal Microbiota in Patients With Gastric and Colorectal Cancer – PMC (nih.gov)

A Simple and Novel Fecal Biomarker for Colorectal Cancer: Ratio of Fusobacterium Nucleatum to Probiotics Populations, Based on Their Antagonistic Effect – PubMed (nih.gov)

Andrija Karačić, dr. med.

Centar za crijevni mikrobiom