Woman illustration
Blog post image

Kolesterol i trigliceridi:

Kada je srce ugroženo?

30.11.2022 Autor: Zorana Todorić, spec. med. biokemije i lab. medicine Laboratorijski nalazi

Kolesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Bez kolesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Riječ je o tvari koja je sastojak svake stanice tijela (stanične membrane). Osim toga, u ljudskom organizmu kolesterol je potreban za mnoge metaboličke procese u izmjeni tvari.

 

Iz njega nastaje više vrsta hormona, i to ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Također, dio je i molekule vitamina D. Kolesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, poglavito masti.

 

Ova za život važna tvar mora u tijelu uvijek biti na raspolaganju, pa količina kolesterola u tijelu ne smije ovisiti o njegovom unosu samo putem hrane. Zato se kolesterol stvara i u tijelu. Glavno mjesto gdje nastaje je jetra. U njoj nastaje oko 1 do 2 grama kolesterola dnevno. On se krvlju prenosi do svake stanice i u njima se zatim dalje prerađuje, ovisno o potrebama.

 

LDL i HDL čestice

Kolesterol unesen hranom (egzogeni kolesterol) i kolesterol sintetiziran u organizmu (endogeni kolesterol) iz jetre se prenose do perifernih stanica, a višak kolesterola iz perifernih stanica vraća se u jetru s pomoću lipoproteinskih čestica (LDL, HDL, VLDL).

 

Postoji više vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije: 

  • LDL-čestice koje prenose kolesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, te 
  • HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan kolesterol iz raznih tkiva u jetru. 

 

Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoći: LDL su čestice niske gustoće, a HDL su čestice visoke gustoće. LDL-čestice sadrže kolesterol koji se naziva "lošim kolesterolom" jer te čestice prenose kolesterol koji se iz njih odlaže u tkiva, pa i stijenke krvnih žila. HDL-čestice nazivaju se "čistačima", a kolesterol iz njih "dobrim kolesterolom". One odnose kolesterol iz tkiva gdje ga ima previše, pa njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.

 

Trigliceridi

U kontekstu priče o masnoćama, treba spomenuti i trigliceride. Trigliceridi su masnoće, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. Unosimo ih hranom, ali se nalaze pohranjeni i u masnim stanicama tijela. 

 

Kada organizam želi iskoristiti mast iz hrane ili masnih pričuva, mora trigliceride najprije razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline. Razgrađeni proizvodi iskorištavaju se u metabolizmu – glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) koja se može iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih tvari, a masne se kiseline razgrađuju do jednostavnijih, pri čemu također nastaje energija. 

 

Obrnuto, ako jedemo previše hrane koja sadržava ugljikohidrate, suvišak se pretvara preko glicerola u trigliceride i pohranjuje u masnom tkivu kao tjelesna mast. Zato je osnova dijete (ako je razina triglicerida u krvi povišena), prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadržava ugljikohidrate - alkohol, slatkiši, kruh, tijesto i slični proizvodi te masti. Naime, i povišena razina triglicerida rizik je za aterosklerozu, iako manje nego što je to povišena razina kolesterola. 

 

Često iste osobe imaju povećane vrijednosti i kolesterola i triglicerida u krvi, osobito ako se namirnice iz kojih te masnoće nastaju neumjereno unose.

 

Vrijednosti kolesterola

Referentne vrijednosti

Preporuka je i za žene i za muškarce < 5,0 mmol/L

 

Povišen kolesterol

Pojavljuje se u genskim hiperkolesterolemijama, hipotireozi, početnoj fazi hepatitisa, ostruktivnoj žutici, lipoidnoj nefrozi, nefritisu i dijabetesu melitusu. U primarnoj hiperkolesterolemiji (tip IIa hiperlipoproteinemije) primarni je defekt u samom metabolizmu kolesterola.

 

Snižen kolesterol

Sniženje koncentracije kolesterola u krvi rjeđe je, a obično se nalazi kod hiperfunkcije štitnjače (Gravesova, odnosno Basedowljeva bolest), u teškim oštećenjima funkcije jetre, u cirozi i teškim kroničnim hepatitisima te u malignim bolestima, postoperativnim stanjima te općenito kod malnutricije.

 

Vrijednosti HDL-kolesterola

Referentne vrijednosti

Muškarci: >1,0 mmol/L, žene: >1,2 mmol/L

 

Povišen HDL-kolesterol

Povišene vrijednosti HDL-kolesterola mogu se naći kod hipotireoze, inzulin ovisnog dijabetesa, von Willebrandove bolesti, bilijarne ciroze te nefrotskom sindromu.

 

Snižen HDL-kolesterol

Niski HDL-kolesterol je faktor rizika neovisan o ukupnoj razini kolesterola te predstavlja visoku vjerojatnost za kardiovaskularne bolesti. Snižene vrijednosti mogu se naći kod sepse, različitih infekcija, hipertireoze, dijabetes melitusa, sindroma policističnih jajnika, strume (guše), reumatskih bolesti, osnovne hipertenzije, akutnog infarkta miokarda, ateroskleroze, kroničnog hepatitisa, ciroze jetre, celijakije, nefrotskog sindroma, kronične bolesti bubrega te fiziološki u postmenopauzi.

 

Vrijednosti LDL-kolesterola

Referentne vrijednosti

Muškarci i žene: < 3,0 mmol/L

 

Povišen LDL-kolesterol

Visoka razina LDL-kolesterola povezana je s povećanim kardiovaskularnim rizikom te nasljednom hiperlipidemijom.

 

Snižen LDL-kolesterol

Snižena razina LDL-kolesterola može se pronaći kod malapsorpcije i malnutricije.

 

Vrijednosti triglicerida

Referentne vrijednosti

Muškarci i žene: <1,7 mmol/L

 

Povišeni trigliceridi

Povišene koncentracije triglicerida u serumu nalaze se kod šećerne bolesti, opstruktivne žutice, nefroze, hipofunkcije štitnjače, otrovanja i najznačajnije u primarnim i sekundarnim hiperlipidemijama.

 

Sniženi trigliceridi

Smanjene koncentracije triglicerida rijetko se viđaju. Može se naći kod hipotireoze, malapsorpcije i malnutricije, vrlo teških terminalnih stadija jetrenih bolesti, kroničnih opstruktivnih bolesti, bolesti pluća i hipolipoproteinemije.

 

Ne zaboravi da svoju zdravstvenu dokumentaciju možeš jednostavno digitalizirati i čuvati pomoću aplikacije Meddox, preuzmi je ovdje.

 

 

 

t