Alergijski rinitis uobičajeno nije opasna i teška bolest. No u nekim slučajevima to može biti, pogotovo udružen s nekom drugom bolešću, ponajprije s alergijskom astmom.
Astma je kronična upalna bolest donjih dišnih puteva koja se javlja kod djece i odraslih. Kod osoba s alergijom postoji mogućnost razvoja astme. Više od 80% bolesnika s alergijskom astmom ima i alergijski rinitis.
Alergije su bolesti izazvane različitim čimbenicima.
Genetika, odnosno nasljeđivanje bolesti od članova svoje obitelji, izrazito je važna i jedan je od glavnih čimbenika rizika za razvoj alergijskog rinitisa. Bez pozitivne obiteljske anamneze ne može se razviti alergija. Ako je jedan roditelj alergičan, vjerojatnost da i dijete ima alergiju je oko 50%, a ako su oba roditelja alergična, vjerojatnost iznosi oko 75%.
Djeca koja žive u obiteljima s višim socioekonomskim standardom češće obolijevaju od alergije od djece iz obitelji s nižim standardom.
Veći rizik imaju i djeca koja su izloženija kućnim alergenima, primjerice kućnoj prašini, ili pak ona koja imaju kućne ljubimce. No treba reći kako postoje i istraživanja o tome da kućni ljubimci djeci omogućuju hiposenzibilizaciju, pa je i alergija manje izražena.
Izloženost duhanskom dimu također može povećati rizik nastanka alergijskog rinitisa i astme te pogoršavaju simptome kod bolesnika s alergijom.
Život s alergijskim rinitisom
Alergijski rinitis uobičajeno nije opasna i teška bolest, ali u nekim slučajevima to može biti, pogotovo kada se udruži s nekom drugom bolešću, ponajprije s alergijskom astmom. Simptomi alergijskog rinitisa mogu biti izrazito teški sa snažnim utjecajem na kvalitetu života bolesnika.
Postoje studije koje pokazuju da su osobe s alergijom manje uspješne od onih koji je nemaju. Zbog simptoma alergijskog rinitisa pacijenti se teže koncentriraju, imaju glavobolje, lošije spavaju i umorniji su. Zbog toga slabije izvršavaju svoje poslovne i školske zadatke, a bave li se sportom i rekreacijom, rezultati će biti slabiji. Zbog neugodnih simptoma i tegoba s kojima se susreću manja im je kvaliteta života.
Alergijska astma
Astma je kronična upalna bolest donjih dišnih puteva koja se javlja kod djece i odraslih. Kod osoba s alergijom postoji mogućnost razvoja astme. Više od 80% bolesnika s alergijskom astmom ima i alergijski rinitis.
Simptomi alergijskog rinitisa mogu potaknuti napadaj astme ili pogoršati simptome bolesti. Pri napadaju astme dolazi do stezanja mišića malih dišnih putova i pojačanog stvaranja sluzi, što otežava protok zrak uzrokujući otežano disanje, gušenje te druge neugodne simptome.
Simptomi astme
Astma, dakle, može biti alergijska, odnosno potaknuta alergenima, ali i nealergijska koja nastaje kod fizičkog napora, virusnih infekcija, udisanja hladnog i suhog zraka i sličnog. Simptomi su:
- Napadaj suhog kašlja
- Osjećaj nedostatka zraka, fućkanja ili piskanja, što osobe često nazivaju i “disanjem na škrge”
- Pritisak u prsnom košu, pri čemu bolesnici imaju osjećaj da ne mogu disati i da su im pluća “napuhnuta”
- Nemogućnost kvalitetnog spavanja zbog osjećaja nedostatka zraka ili jakog, suhog kašlja koji se javlja tijekom noći ili u ranim jutarnjim satima.
Liječenje alergijskog rinitisa i alergijske astme
Jednom alergičar, uvijek alergičar, tako danas stvari stoje. Ali to ne znači da simptomi moraju biti stalno prisutni i da se ne mogu suzbiti.
Iz nama nepoznatog razloga, simptomi se u jednoj sezoni mogu javiti i biti izraženi, a u drugoj biti vrlo blagi ili ih čak ne mora biti, neovisno o koncentraciji peludi u zraku. Simptomi jako variraju od sezone do sezone, od godine do godine, a nerijetka su i mirovanja u smislu da alergičari godinama, neki i desetljećima, nemaju jačih simptoma, iako su prije imali velikih tegoba.
Ako se pripremite za sezonu alergije, počnete s terapijom na vrijeme te prilagodite okoliš alergijskom rinitisu, bolest može biti pod kontrolom do te mjere da nemate niti jedan simptom. Redovit razgovor o ovoj temi s liječnikom te pridržavanje njegovih preporuka važni su kako bi se vaša bolest stavila pod kontrolu i kako biste uživali u svakodnevici.
Kod pogoršanja astme važno je na vrijeme posjetiti liječnika kako biste što prije dobili odgovarajuću terapiju.
Samopomoć kod peludne groznice
Ako već imate dokazanu alergiju, sigurno prepoznajete svoje simptome i možete si u prvom koraku pomoći sami. Samopomoć se sastoji od izbjegavanja alergena i prilagodbe vašeg okoliša.
- Najjednostavnije je pomoću peludnih prognoza izbjegavati područja ili ograničiti izlaske iz kuće u vrijeme visoke koncentracije alergena na koje ste alergični.
- Za lijekove koje možete kupiti bez recepta svakako potražite stručni savjet ljekarnika koji će vam preporučiti najbolju terapiju samopomoći specifično za vaš slučaj.
- Ako su izraženi simptomi poput začepljenog nosa, kihanja ili curenja nosa, važno je nosnu sluznicu ispirati fiziološkom otopinom te tako mehanički odstranjivati alergene sa sluznice.
Ako se i dalje osjećate loše i ne dolazi do poboljšanja, treba posjetiti liječnika koji će provesti daljnje liječenje. Imate li teške simptome i udružene bolesti poput astme, liječnik će vas uputiti na pregled kod otorinolaringologa, pulmologa ili nekog drugog specijalista.
