Povišena ili snižena ureja u krvi: Što nam govore laboratorijski nalazi?

Ureja nastaje u jetri kao konačni produkt razgradnje proteina u našem organizmu i to iz amonijaka, toksičnog produkta razgradnje proteina. Kako je topiva u vodi, najveći dio ureje, otprilike 90 posto, izlučuje se putem bubrega u urinu. Zbog toga je laboratorijski nalaz ureje jedan od ključnih pokazatelja funkcije bubrega, a istovremenim određivanjem kreatinina uz ureju povećava se dijagnostička korisnost oba analita.

Koja je uloga ureje u organizmu?

Stvaranjem ureje tijelo se rješava toksičnog amonijaka, odnosno dušika koji se oslobađa razgradnjom aminokiselina. Nakon što nastane u jetri, ureja ulazi u krvotok i potom se izlučuje putem bubrega gdje također ima važnu ulogu u koncentriranju urina.

Što nam sve govori nalaz ureje?

Zbog toga što se iz krvotoka pretežito izlučuje putem bubrega, ureja je jedan od važnijih laboratorijskih parametara koji služe za procjenu bubrežne funkcije. Također, odstupanja od referentnih vrijednosti mogu upućivati i na probleme s jetrom, kao i neke druge poremećaje.

Kada se i zašto radi ova pretraga?

Ureja je jedan od najčešće određivanih analita u medicinsko-biokemijskom laboratoriju i sastavni je dio rutinskog pregleda. Poznavanje vrijednosti ureje u krvi posebno je važno za probir, dijagnozu i praćenje bubrežnih bolesnika. Također, određivanje ureje korisno je za osobe koji imaju probleme s krvnim tlakom i srčane bolesnike te pacijente sa sumnjom na krvarenje u želucu. 

Poznavanje funkcije bubrega važno je i za pacijente koji:

• su upućeni na radiološke pretrage s kontrastom,
• one na terapiji lijekovima koji su toksični za bubrege,
• one na terapiji lijekovima čije djelovanje ovisi o funkciji bubrega radi prilagodbe doze lijeka.

Jesu li potrebne posebne pripreme za ovu pretragu?

Za određivanje ureje u krvi nije potrebna posebna priprema, za ovu pretragu vrijede opće preporuke za vađenje krvi.

Koje su referentne vrijednosti ureje u krvi?

Referentne vrijednosti ureje u krvi jednake su za žene i muškarce (za razliku od kreatinina), a ovise o dobi:

Što znači povišena vrijednost ureje i što je uzrokuje?

Povišenu koncentraciju ureje u krvi nazivamo uremija. Što je protok krvi kroz bubrege manji, odnosno što je funkcija bubrega slabija, to će koncentracija ureje u krvi biti veća. 

Uzrok povećane koncentracije ureje u krvi može biti bolest bubrega, ali i stanja koja uzrokuju smanjenje krvnog tlaka kao što su:

• izrazita dehidracija,
• zatajenje srca i kardiovaskularni šok,
• otežan protok urina u mokraćnom sustavu uzrokovan, primjerice, kamencem u mokraćovodu (ureterolitijaza) ili upalom prostate (prostatitis).

Međutim, ureja nije osjetljivi pokazatelj oštećenja bubrega jer joj se vrijednost u krvi povećava tek kada je bubrežna funkcija značajno oštećena. Brzina filtracije krvi u bubregu (GFR) mora pasti za otprilike 50 posto prije nego ureja uopće prijeđe gornju granicu referentnog raspona. Zato se ureja gotovo nikad ne tumači sama, nego uvijek zajedno s kreatininom i eGFR-om, koji su osjetljiviji na ranije stadije oštećenja.

S druge strane, povišena vrijednost ureje u krvi (uremija) dobro korelira s azotemijom, nakupljanjem štetnih metaboličkih produkata u krvi, što je pak korisno u praćenju odgovora na dijalizu krvi.

Ureja pritom može biti povišena i kad su bubrezi potpuno zdravi. Krvarenje u gornjim dijelovima probavnog sustava, primjerice u želucu, jedan je od takvih uzroka. Probavljena krv u crijevima oslobađa velike količine proteina koje se apsorbiraju i razgrađuju u dodatnu ureju, neovisno o tome rade li bubrezi ispravno. Isti princip vrijedi i za prehranu s vrlo visokim udjelom proteina, uključujući stroge ketogene ili visokoproteinske dijete. Veći unos proteina znači i veću proizvodnju dušičnih otpadnih tvari koje jetra pretvara u ureju, pa vrijednost raste i bez ikakvog problema s bubrezima. Važno je naglasiti da i visok unos proteina prehranom uzrokuje povišene vrijednosti ureje u krvi.

Koji su simptomi azotemije?

Blaže povišenje ureje samo po sebi često ne izaziva simptome. Kad se, uz ureju, u krvi nakupe i drugi dušični metabolički produkti u većoj mjeri, mogu se javiti prepoznatljivi fizikalni znakovi:

• “tjestasti” otoci nogu, gležnjeva i stopala – oteklina koja, kad se pritisne prstom, ostavlja udubljenje koje se sporo vraća što je posljedica zadržavanja tekućine,
• svrbež kože bez vidljivog osipa – koža izgleda uredno, no svrbež je uporan i ne prolazi uz uobičajene mjere poput nanošenja hidratantnih krema,
• umor, mučnina i gubitak apetita,
• zbunjenost ili otežana koncentracija kod uznapredovalih slučajeva.

Važno je naglasiti da se ovi simptomi obično javljaju tek kod znatno naprednijeg oštećenja bubrega. Klinički se povezuju s klirensom kreatinina ispod otprilike 10 do 20 mL/min. Ne treba čekati simptome da bi se nalaz uzeo za ozbiljno.

Što znači snižena vrijednost ureje u krvi?

Snižena ureja rjeđe je razlog za brigu od povišene, a najčešće odražava manju proizvodnju ureje u jetri ili razrjeđenje krvi, ne bolest bubrega. Do nje može doći zbog:

• bolesti jetre, osobito ciroze – jetra proizvodi ureju, pa oštećena jetrena funkcija smanjuje njezinu proizvodnju,
• prekomjerne hidracije – velik unos tekućine razrjeđuje koncentraciju ureje u krvi bez promjene u njezinoj stvarnoj proizvodnji,
• trudnoće – fiziološki povećan volumen krvi i povećana brzina filtracije u bubrezima tijekom trudnoće snižavaju ureju, slično kao i kreatinin,
• niskog unosa proteina prehranom – manje proteina znači i manje sirovine za stvaranje ureje, što je uobičajeno kod vegetarijanske ili veganske prehrane sa slabo planiranim unosom proteina.

Kao i kod povišene vrijednosti, jedan snižen nalaz obično nije razlog za paniku – liječnik ga tumači zajedno s ostatkom kliničke slike.