Teške noge i bol pri hodu: Kada k vaskularnom kirurgu?

Bol u nogama ljudi obično pripisuju umoru, dugom stajanju ili, jednostavno, godinama. No, “bol u nogama” može značiti svašta: to može biti oštra, probadajuća bol od išijasa, u pitanju mogu biti grčevi ili pak tupa bol, muskulfiber (bolove u mišićima nakon treninga), pa i pulsirajuća bol uzrokovana upalom. Međutim, kada se ljudi žale na “bolove u nogama”, zapravo vrlo često misle na teške, pomalo natečene i umorne noge koje su nosile težinu čitavog tijela tijekom dugog radnog dana.

Pa ipak, bolove u nogama ne smijemo tek tako ignorirati, posebno ako traju već duže vremena jer u pojedinim slučajevima oni mogu biti i znak poremećaja venske ili arterijske cirkulacije. Kada bol upozorava na ozbiljniji problem, koje simptome ne treba zanemariti i kada je vrijeme za pregled kod vaskularnog kirurga, objasnio je specijalist vaskularne kirurgije, dr. Frano Šimić, iz Poliklinike Matulić.

Što je arterijska, a što venska cirkulacija?

Arterije prenose krv obogaćenu kisikom pod visokim tlakom od srca prema cijelom tijelu (osim plućne arterije), dok vene vraćaju deoksigeniranu krv pod nižim tlakom natrag prema srcu. Arterije imaju debele, elastične stijenke koje podnose visoki tlak, dok vene imaju tanje stijenke te imaju zaliske koji sprječavaju povrat krvi i sadrže većinu ukupnog volumena krvi u tijelu.

Kako prepoznati razliku: je li problem u arterijama ili venama?

Bol u nogama može biti znak arterijske, a ne venske bolesti. Kako prepoznati gdje bi mogao biti problem? Oba uzroka mogu imati zajednički simptom – hladne noge. 

Ako problem stvaraju arterije bolnost se javlja kao posljedica nedovoljnog protoka arterijske krvi te povećane potrebe za kisikom u mišićima noge prilikom aktivnosti. Uz hladne noge javljaju se i druge, ozbiljnije smetnje:

• skraćena hodna pruga, pogotovo uzbrdo
• slabljenje mišića tj. atrofija
• noga s lošom cirkulacijom je bljeđa od druge, gubi se dlakavost te ispadaju nokti.

Ako je problem u venama “teške noge” obuhvaćaju cijelu potkoljenicu, bez mogućnosti preciznog određivanja jedne točke bolnosti. Ta neodređena težina se najčešće pojavljuje u kasnim popodnevnim i večernjim satima, a tegobe su izraženije ljeti.

Kada se svakako javiti vaskularnom kirurgu?

Najčešće smetnje koje dovode pacijente vaskularnom kirurgu su proširene vene (varikozni sindrom) i skraćena hodna pruga.

Simptomi koji upućuju na ozbiljnije stanje, poput suženja arterija, su:

• Nemogućnost hoda bez zaustavljanja – potreban je odmor otprilike stalno u isto vrijeme. Također, pri hodu uzbrdo ili nošenju tereta stanje se pogoršava. Bol tijekom hodanja postaje alarmantan simptom ako osoba primijeti da je došlo do skraćenja hodne pruge odnosno da se simptomi javljaju svakodnevno u istoj situaciji.
• Ranice na stopalu ili prstima – one su znak da je potrebno hitno javiti se liječniku. 

Nespecifični simptomi vaskularnih bolesti

Noćni grčevi, trnci ili osjećaj hladnih stopala mogu imati veze s krvnim žilama, ali nisu uvijek pouzdan znak vaskularne bolesti. Slični simptomi mogu se pojaviti i kod problema s kralježnicom, dijabetesa ili drugih stanja.

“Važno je naglasiti da čak ni dvije noge kod iste osobe ne moraju imati istu kliničku sliku, odnosno iste simptome, pa je i doživljaj bolesti kod svakog pacijenta drugačiji”, ističe dr. Šimić.

Dakle, ako se pojave trajne tegobe ili promjene na koži nogu, preporučuje se pregled kod liječnika.

Kako izgleda vaskularni pregled

Danas je osnovna metoda procjene stanja krvnih žila ultrazvučni vaskularni pregled, koji uključuje color doppler (CD) i pulsni doppler (PW).

U venskom sustavu takav pregled omogućuje razumijevanje venske hemodinamike, odnosno kretanja krvi kroz vene i zakonitosti tog protoka. U arterijskom sustavu pak daje i prikaz građe te strukture arterija (morfološki prikaz) te funkcionalni prikaz protoka krvi u stvarnom vremenu. To liječnicima omogućuje pravodobno donošenje odluke o liječenju.

Liječenje venskih bolesti danas

Za razliku od nekih drugih bolesti, venska bolest nema jasno definiranu točku u kojoj se može reći da je pacijent „zakasnio“ s liječenjem. Svaki bolesnik ima mogućnost terapije.

Budući da venska bolest ne ugrožava život izravno, dr. Šimić ističe da u tom kontekstu operacija nije nužna. Međutim, proširene vene mogu utjecati na opće zdravlje te dovesti do komplikacija poput ulkusa ili tromboze, pa se operativno liječenje često svakako preporučuje.

“U usporedbi s nekadašnjim klasičnim operacijama ‘čupanja vena’, današnje minimalno invazivne metode znatno su manje traumatične, a pacijenti se svakodnevnim aktivnostima mogu vratiti vrlo brzo nakon zahvata”, rekao je dr. Šimić.

Jedna od takvih metoda je i CHIVA metoda, koja se temelji na detaljnom ultrazvučnom pregledu i izradi hemodinamske mape venskog sustava. Cilj je kirurško liječenje uz očuvanje vene safene i funkcije venskog sustava, uz minimalno invazivan zahvat u lokalnoj anesteziji.

Najčešća pitanja pacijenata

Bojim se tromboze. Imam li krvni ugrušak u venama?

Važno je naglasiti da tromb obično nastaje naglo, a ne razvija se postupno tijekom godina. Zbog toga nema posebnog smisla raditi preventivne ultrazvučne preglede venskog sustava svake godine bez simptoma.

Trebam li operirati vene?

U mnogim slučajevima simptomi se mogu ublažiti konzervativnom terapijom, iako se sama bolest može trajno riješiti samo intervencijskim liječenjem.