Laboratorijski nalaz i ampule krvi na crvenoj podlozi

Kreatinin nastaje u mišićima spontanim raspadom molekule koja je važna za normalno funkcioniranje mišića, kreatina, a mjeri se u uzorcima krvi i urina.

On u tijelu nastaje konstantnom brzinom, iz mišića ulazi u krvotok te se izlučuje isključivo putem bubrega što ga čini jednim od najvažnijih i najpouzdanijih pokazatelja bubrežne funkcije. Uz kreatinin se često istovremeno određuje i ureja da bismo dobili kompletniji uvid u prirodu bubrežne bolesti.

Što nam govori nalaz kreatinina?

Zbog konstantne brzine stvaranja kreatinina i gotovo potpunog filtriranja u bubregu te jednostavnog određivanja, kreatinin je gotovo idealan marker procjene funkcije bubrega. Naime, koncentracija kreatinina u krvi obrnuto je proporcionalna brzini filtracije krvi u bubregu (GFR, eng. glomerular filtration rate) što je vrlo koristan parametar u određivanju stupnja zatajenja bubrega.

Kada se i zašto radi ova pretraga?

Kreatinin je jedan od najčešće određivanih parametara u medicinsko-biokemijskom laboratoriju i sastavni je dio rutinskog pregleda kao marker oštećenja bubrega kojim se procjenjuje akutna i kronična bubrežna bolest. 

Kreatinin se također prati kod pacijenata na dijalizi i pacijenata koji primaju terapiju koja može biti toksična za bubrege te prije radioloških pretraga s kontrastom radi prilagodbe doze lijeka.

Kada se analizira kreatinin iz krvi, a kada iz urina?

Vrijednost kreatinina određuje se u krvi, 24-stanom urinu i porciji urina.

GFR se procjenjuje računskom pretragom klirens kreatinina za što je potrebno mjerenje kreatinina u krvi i 24-satnom urinu uz parametre visine i težine pacijenta.

Određivanje klirensa kreatinina radi se kod trudnica, teško pothranjenih ili pretilih pacijenata, pacijenata koji imaju teške bolesti mišića, paraplegiju, kvadriplegiju, nakon amputacije ekstremiteta i tijekom uzimanja lijekova izrazito toksičnih za bubrege. U svim ostalim situacijama određivanje klirensa kreatinina se izbjegava.

Zbog problematične procedure sakupljanja 24-satnog urina razvijeni su matematički modeli koji procjenjuju brzinu filtracije krvi u bubregu (eGFR, eng. estimated glomerular filtration rate) mjerenjem samo kreatinina u krvi bez potrebe za sakupljanjem 24-satnog urina. Ti modeli uzimaju u obzir utjecaj dobi, spola i rase na koncentraciju kreatinina u krvi. Vrijednost eGFR-a često se izdaje na nalazu zajedno s koncentracijom kreatinina u krvi. 

Ako je potrebno odrediti ukupne proteine ili albumin, također markere bubrežnog oštećenja, u porciji urina, obavezno je poznavanje koncentracije kreatinina u urinu čime se izbjegava potreba za sakupljanjem 24-satnog urina.  

Referentne vrijednosti kreatinina

Ovisno o načinu na koji mjerimo koncentraciju kreatinina u organizmu, razlikuju se i referentne vrijednosti.

KREATININ, serum (μmol/L)

  •  Novorođenčad do 14 dana starosti: 27 – 81 μmol/L
  • Bebe starosti od 2 mjeseca do godine dana: 14 – 34 μmol/L
  • Djeca u dobi od jedne do tri godine: 15 – 31 μmol/L
  • Djeca u dobi od tri do pet godina: 23 – 37 μmol/L
  • Djeca u dobi od pet do sedam godina: 25 – 42 μmol/L
  • Djeca u dobi od sedam do devet godina: 30 – 48 μmol/L
  • Djeca u dobi od devet do 11 godina: 28 – 57 μmol/L
  • Djeca u dobi od 11 do 13 godina: 37 – 63 μmol/L
  • Adolescenti u dobi od 13 do 15 godina: 40 – 72 μmol/L
  • Muškarci u dobi od 18 do 74: 64 – 104 μmol/L
  • Žene u dobi od 18 do 74: 49 – 90 μmol/L

KREATININ, 24-satni urin (mmol/dU)

  • Djeca u dobi od tri do osam godina: 1.0 – 6.0 mmol/dU
  • Djeca u dobi od devet do 13 godina: 1.5 – 12.5 mmol/dU
  • Djeca u dobi od 13 do 18 godina: 2.6 – 16.5 mmol/dU
  • Muškarci stariji od 18 godina: 7.7 – 21.3 mmol/dU
  • Žene starije od 18 godina: 5.9 – 14.1 mmol/dU

KREATININ, prvi jutarnji urin (mmol/dU)

  • Muškarci stariji od 18 godina: 3.5 – 22.9 mmol/dU
  • Žene starije od 18 godina: 2.5 – 19.2 mmol/dU

Jesu li potrebne posebne pripreme za ovu pretragu?

Za određivanje kreatinina u krvi nije potrebna posebna priprema, za ovu pretragu vrijede opće preporuke za vađenje krvi.

Izdavanje eGFR-a treba izbjegavati kod pacijenata s akutnim stanjima kao što su akutna bolest bubrega i srca, akutne infekcije i traume. Snižene vrijednosti eGFR-a treba potvrditi ponovnim određivanjem nakon 12-satnog izbjegavanja mesa u prehrani zbog toga što visoki unos mesa prehranom može povećati razinu kreatinina u krvi.