Nakon odrađene laboratorijske pretrage, na email adresu ubrzo stiže nalaz koji je najčešće strogo informativan, bez tumačenja koje se prepušta liječniku. Istaknute su vrijednosti pojedinih parametara, a pokraj njih se nalaze referentne vrijednosti, od kojih neke izlaze iz referentnog intervala - i što sad?
Pročitati da nalaz nije uredan, odnosno da neki od parametara izlazi iz okvira onoga što je poželjno nikome nije ugodno, a pogotovo ako neki od ispitivanih parametara ekstremno odskaču od “normalnog”. Međutim, nije svako odstupanje razlog za paniku.
Neki laboratorijski testovi daju jednostavan odgovor “da” ili “ne”, odnosno “pozitivan” ili “negativan” kao što je to, primjerice, slučaj sa streptokoknom anginom – je li test pozitivan na bakterije koje ju uzrokuju ili nije? Međutim, rezultati brojnih drugih testova prikazuju se u obliku broja odnosno neke vrijednosti koja je sama po sebi beznačajna, sve dok se ne stavi u odnos s drugim vrijednostima – njihovim referentnim intervalom.
Što su referentne vrijednosti?
Referentne vrijednosti su one vrijednosti koje se očekuju za zdravu osobu te su uobičajeno na nalazu prikazane najniže i najviše referentne vrijednosti za žene, odnosno za muškarce (neki se pokazatelji, naime, razlikuju prema spolu). Ponekad se nazivaju i “normalnim“ vrijednostima.
Usporedbom rezultata testa s referentnim vrijednostima, liječnik može vidjeti je li neki od rezultata testa izvan tog opsega očekivanih vrijednosti. Odstupanja od očekivanih raspona u pozitivnom ili negativnom smjeru liječniku daju vrijedne inforamcije, tragove na temelju kojih će identificirati moguća stanja ili bolesti.
Upravo zato, važno je da nalaz očitava liječnik koji će ga moći staviti u kontekst čitave anamneze, međutim, ako pokušate sami otkriti što govori nalaz, treba voditi računa o sljedećem.
Uredan nalaz u jednom laboratoriju može biti abnormalan u drugom
Kako bi se procijenio jesu vrijednosti u granicama normale, a posebno ako se određeni parametar redovno prati, važno je testiranje svaki puta napraviti u istom laboratoriju te se voditi referentnim intervalima koje navodi taj isti laboratorij.
Naime, iako se točnost laboratorijskih ispitivanja značajno razvila tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, razlike među laboratorijima su i dalje moguće zbog razlika u opremi, korištenju kemijskih reagensa i tehnika analize. Ovo je posebno važno u kontekstu praćenja tumorskih markera i hormona koje bi svakako trebalo pratiti uvijek u istom laboratoriju. Slijedom toga, kod mnogih laboratorijskih testova ne postoje univerzalno primjenjive referentne vrijednosti.
Uredan nalaz ne obećava zdravlje
Iako je nalaz kod kojih su sve vrijednosti unutar očekivanih referentnih raspona dobar znak, to nije uvijek i garancija da je baš sve u redu.
Naime, postoje zdravstvene tegobe kod kojih testovi nisu dovoljni za konačnu potvrdu dijagnoze, odnosno za odbacivanje sumnje na neku bolest. Rezultati laboratorijskih testova kod nekih pacijenata mogu biti unutar referentnih vrijednosti ako je bolest, primjerice, u ranoj fazi.
Vrijednosti izvan referentnih intervala ne moraju značiti da si bolestan
Rezultati testa izvan referentnog raspona mogu, ali i ne moraju ukazivati na problem. Budući da se mnoge referentne vrijednosti temelje na statističkim rasponima kod zdravih ljudi, možda baš si baš ti među onim zdravim ljudima izvan statistike, posebno ako odstupanje nije veliko.
S druge strane, nalazi ovise i o pripremi za testiranje, kao i o samom postupku uzorkovanja. Primjerice, kod nekih testova je vrlo važno na testiranje doću natašte ili uzeti uzorak urina točno prema uputama (na primjer srednji mlaz, a to nije uvijek jednostavno, posebno kod djece).
Međutim, ako je neka promatrana vrijednost daleko ispod ili iznad očekivane, to će svakako tražiti dodatnu provjeru te konzultacije s liječnikom.
