Testiranje na alergije: Vrste testova, simptomi i kada k liječniku

Svjetska zdravstvena organizacija smatra da alergijske bolesti, kao bolesti razvijenog svijeta, sve više poprimaju karakteristike pravih pandemija. Procjenjuje se da je danas oko četvrtine ukupnog stanovništva svijeta alergično, s time da je trend pojavnosti alergija u sve većem porastu, kako kod djece tako i kod odraslih. Ovaj porast nije uzrokovan samo genetskom predispozicijom već sve važniji utjecaj imaju i vanjski čimbenici poput klimatskih promjena. 

Postoji niz različitih simptoma koji mogu upućivati na alergiju, već ovisno o tome je li riječ o respiratornoj, kožnoj ili pak alergiji probavnog sustava. Međusobno se simptomi mogu preklapati, a još više mogu zbuniti takozvane križne alergije.

Da bi se alergija uspješno kontrolirala i liječila, a pacijentima osigurala kvaliteta života, ključno je da se alergija ispravno dijagnosticira, odnosno da se otkrije uzročnik – ili više njih – burne reakcije našeg organizma. U tom su procesu su pouzdani testovi nezamjenjiv alat, a nanotehnologija je omogućila ogroman iskorak u području dijagnostike.

O toj bitnoj temi razgovarali smo s mr. sc. Silvanom Mišković, liječnicom iz Poliklinike Analiza i prvom osobom s kojom će pacijenti razgovarati o svojim tegobama.

Ključni čimbenici koji utječu na pojavnost alergija

Genetika nije odlučujuća kad govorimo o sve većoj raširenosti raznih alergija. Postoji niz čimbenika koji utječu na ovaj trend, a ključni su:

• sve izraženije klimatske promjene s produljenim periodom polinacije (cvjetanja) biljaka,
• zagađenje zraka budući da mikročestice oštećuju dišne putove,
• prenaglašene higijenske mjere sprječavaju imunološki sustav da nauči razlikovati štetne od bezopasnih tvari,
• veći unos procesuirane hrane utječe na smanjenu raznolikost crijevnog mikrobioma.

Simptomi alergija

Simptomi alergija ovise o organskom sustavu na kojem se pojavljuju, objasnila je dr. Mišković.

Ako se alergija manifestira na području respiratornog sustava obično se manifestira kroz:

• kašalj,
• kihanje,
• začepljenost i curenje nosa,
• svrbež nosa,
• osjećaj pritiska u području sinusa,
• često su prisutni i očni simptomi – tamni kolutovi oko očiju, svrbež, peckanje i suzenje očiju.

Kod kožne manifestacije alergije najčešće se uočavaju:

• osip,
• svrbež,
• generalizirana urtikarija.

Na zahvaćenost probavnog sustava upućuju:

• mučnina,
• proljev,
• povraćanje.

Vrste testova za dijagnosticiranje alergija

Osnovni testovi u alergologiji su kožni i krvni testovi. U sklopu alergološke obrade dodatno se koriste provokacijski testovi, testovi mjerenja plućne funkcije, citološki bris nosa, FENO test…

Skupinom kožnih testova su obuhvaćeni:

• prick test – provodi se ubodom lancete (malena igla s oštricom),
• intradermalni test – alergen se unosi u kožu,
• scratch test – provodi se grebanjem,
• patch test – testiranje kontaktom.

“Za konačnu dijagnozu alergije na neku tvar često je nužno određivanje specifičnih IgE protutijela na određeni alergen iz krvi. Zbog svoje pouzdanosti i osjetljivosti, alergološka testiranja određivanja specifičnih IgE antitijela iz krvi postala su rutina u dijagnostici alergija, posebno u slučajevima kad pacijent ne može pristupiti alergološkom kožnom testiranju ili se rezultati kožnog testiranja ne mogu pravilno interpretirati”, dodaje dr. Mišković.

Kada i kako se provode alergološka testiranja?

Provokacijski testovi provode se s ciljem da se u bolesnika isprovocira alergijski odgovor kao konačna potvrda preosjetljivosti na određeni alergen. S obzirom na mogućnost pojave neželjenih reakcija tijekom provokacijskih testiranja, ona se uvijek provode u okviru bolničkog testiranja uz nadzor medicinskog osoblja.

Broj testiranih alergena ovisi o medicinskoj indikaciji koju postavlja liječnik na temelju anamneze i kliničke slike. Tako, na primjer, liječnik može zatražiti testiranje samo na protein kravljeg mlijeka ili pšenice ili pak testiranje na grinje. Međutim, ako se simptomi pojavljuju u proljeće, može zatražiti alergološko testiranje na peludi trava i drveća koja cvjetaju u proljeće.

Mogu li se testirati bebe i mala djeca?

Iako se prije smatralo da djecu do treće godine nema smisla podvrgavati alergološkom testiranju, zapravo nema dobne granice za alergološku obradu.

“Ako postoji osnovana sumnja da je dijete alergično, treba ga uputiti na testiranje, jer dojenčetu s osnovanom sumnjom na alergiju na protein kravljeg mlijeka, nedijagnosticirana alergija može značajno ometati normalan rast i razvoj”, naglašava dr. Mišković.

U dječjoj dobi najčešće su alergije na hranu, primjerice, na jaja, mlijeko, pšenicu, orašaste plodove, a od inhalacijskih alergena najčešća je pojava alergije na grinje.

Indikacije za alergološko testiranje djeteta su:

• dugotrajna pojava začepljenog nosa, kašlja ili kihanja,
• pojava atopijskog dermatitisa ili,
• promjene u pražnjenju crijeva s primjesama krvi i sluzi.

Najčešća pitanja pacijenata

“Pacijente najviše zanimaju detalji vezani uz Alergo 295 test”, kaže dr. Mišković te navodi neka najčešća pitanja.

Kako se trebam pripremiti za testiranje i koje lijekove ne smijem uzimati?

Za alergološko testiranje – Alergo 295 test – nije potrebna posebna priprema i ne trebate prekidati s uzimanjem antihistaminika i/ili kortikosteroida.

Kako se obavlja testiranje, koji je uzorak?

Za testiranje se uzima uzorak krvi.

Koje alergene je moguće testirati s Alergo 295 testom?

Alergo 295 test pokriva kompletnu paletu nutritivnih alergena od voća, povrća, mesa, ribe, žitarica, mlijeka, jaja i drugih, pa do inhalacijskih alergena koji uključuju testiranja na peludi trava, drveća, grinje, gljivice, plijesni te kućne ljubimce.