Šećerna bolest

Šećerna bolest je kronična nezarazna bolest kod koje naše stanice ne mogu koristiti šećer pa su zato vrijednosti šećera u krvi povišene, a naše stanice "gladne". Najčešći simptomi su pojačano žeđanje, mokrenje i glad, no mogu to biti i zamućeni vid te pojačani umor. Najčešća su dva tipa šećerne bolesti - tip 1 i tip 2.


Za bolje razumijevanje bolesti pogledaj značenje osnovnih pojmova u rječniku Šećerna bolest.

albumin / kreatinin omjer

Jedna od važnih pretraga u praćenju tijeka šećerne bolesti kojom se nadzire i procjenjuje Vaša bubrežna funkcija.

diabetes mellitus

Stručni naziv za šećernu bolest. Karakterizira ju metabolički poremećaj regulacije razine šećera (glukoze) u krvi. Dijagnoza se postavlja mjerenjem razine šećera u krvi natašte, ukoliko je izmjerena vrijednost veća ili jednaka 7 mmol/L. Ako primijetite pojačano žeđanje, češće mokrenje, pojačanu glad, gubitak na tjelesnoj težini i češće pojave infekcija, potrebno je posumnjati na šećernu bolest.

dijabetička ketoacidoza

Akutna, po život opasna komplikacija šećerne bolesti (češća kod osoba sa šećernom bolešću tipa 1) kada Vaše tijelo zbog nedostatka inzulina ne koristi šećer iz krvi već troši masti pri čemu se stvaraju ketonska tijela, stoga i takav naziv. Najčešći simptomi ovog stanja su mučnina, povraćanje, poremećaj svijesti, nizak tlak, lupanje srca, ubrzano i duboko disanje.

dijabetička nefropatija

Oštećenje bubrežne funkcije uzrokovano šećernom bolešću. Može se usporiti ili čak spriječiti redovitim praćenjem kod liječnika i uzimanjem terapije. Najčešći simptomi su zamućeni urin (proteini u mokraći), gubitak teka, mučnina i povraćanje.

dijabetička neuropatija

Oštećenje živaca uzrokovano šećernom bolešću. Očituje se trncima, bolovima i oslabljenim osjetom, osobito u rukama i nogama. Oslabljeni osjet na stopalima može dovesti do njihovog lakšeg i češćeg ozljeđivanja te do infekcije, što može završiti amputacijom stopala.

dijabetičko stopalo

Promjene na stopalima koje nastaju zbog oštećenja krvnih žila i živaca kao posljedica šećerne bolesti. Slijed pojave simptoma ide od promjena na koži (hladna stopala, suhoća kože i zatezanje), preko gubitka osjeta, do pojave vrijeda (ulkusa) i moguće gangrene te amputacije dijela noge.

dijabetička retinopatija

Oštećenje stijenki krvnih žila u stražnjem dijelu očne jabučice, koje se zove mrežnica ili retina, a uzrokovano je šećernom bolešću. Može biti uzrokom slabljenja vida i sljepoće.

dnevnik samokontrole

Evidencija (bilježenje) glukometrom izmjerenih vrijednosti šećera u krvi, jedno ili više mjerenja za svaki dan, na mjesečnoj razini.

gestacijski dijabetes

Povišena koncentracija šećera u krvi koja se prvi puta javlja tijekom trudnoće (stručni naziv za trudnoću je gestacija). Dokazuje se OGTT testom. Nakon poroda, šećer se može ponovno vratiti na normalne vrijednosti, ali ova pojava povećava rizik za kasniji razvoj šećerne bolesti tipa 2.

glikemijski indeks

Mjerna jedinica za brzinu kojom nivo šećera u krvi poraste nakon konzumiranja određene namirnice. Poželjno je uzimati što više namirnica s niskim glikemijskim indeksom jer produljuju osjećaj sitosti i manje debljaju.

glukagon injekcija

Hormon koji luči gušterača, a djeluje tako da povećava razinu šećera u krvi, što je suprotno djelovanju inzulina. Primjenjuje se injekcijom u potkožno tkivo kod pojave hipoglikemije kod bolesnika koji ne može samostalno jesti i gutati.

glukometar (samomjerač glukoze)

Instrument za brzo mjerenje razine šećera u krvi. Pomoću njega bolesnik sam kod kuće provjerava koncentraciju šećera u krvi, no koriste ga i liječnici u ordinaciji te farmaceuti u ljekarni. Dovoljno je kapljicu krvi iz jagodice prsta staviti na test trakicu, a nju u glukometar koji će očitati vrijednost.

glukoza u plazmi natašte (GUP natašte)

Razina šećera u krvi natašte (GUP = Glukoza U Plazmi). Određuje se laboratorijskom pretragom krvi, a služi za provjeru ima li osoba šećernu bolest, a ukoliko ju ima od ranije služi za procjenu kontrole bolesti. Natašte znači da se krv vadi nakon što je proteklo barem 8 sati od zadnjeg obroka. Normalne su vrijednosti GUP < 5,5 mmol/L).

HbA1c- glikozilirani hemoglobin A1c

Pokazatelj prosječne razine šećera u krvi odnosno regulacije šećerne bolesti u posljednja tri mjeseca. Određuje se laboratorijskom pretragom krvi, a na nalaz ne utječe trenutna vrijednost šećera u krvi. Normalna vrijednost HbA1c je < 6,5%.

hiperglikemija i najčešći simptomi

Stanje koje označava povišenu razinu šećera u krvi (više od 5,5 mmol/L natašte). Kada je razina šećera viša od uobičajene možete osjećati pojačanu žeđ, suhoću ustiju, češće mokriti, biti pospani, naročito nakon obroka, imati smetnje vida i grčeve u nogama.

hipoglikemija i najčešći simptomi

Stanje koje označava sniženu razinu šećera u krvi (manje od 3,9 mmol/L). Kada je razina šećera snižena možete osjećati pojačanu glad, nervozu i drhtanje, glavobolju, lupanje srca, slabost, a mogu se javiti i vrtoglavice, usporeno reagiranje, gubitak svijesti i koma.

inzulin

Hormon koji luči gušterača. Neophodan za ulazak glukoze iz krvi u stanice kojima je ona potrebna za stvaranje energije. Kod osoba sa šećernom bolesti koje nemaju dovoljno inzulina ili ga uopće nemaju, potrebno ga je nadoknađivati izvana. Unosi se u Vaš organizam putem injekcija ili tzv. inzulinske pumpe. Postoji mnogo vrsta inzulina za liječenje šećerne bolesti, no Vaš će liječnik odabrati onaj koji najviše odgovara Vašim potrebama.

inzulinska pumpa

Mali uređaj postavljen na nadlaktici. Iz njega se, u trenutku kad senzor izmjeri povišene vrijednosti šećera u krvi, putem potkožno postavljene iglice u tijelo otpušta inzulin. Najčešće se koristi u liječenju osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 1, a njime se izbjegavaju višekratni ubodi i omogućava stroža kontrola bolesti.

inzulinska rezistencija

Stanje u kojem inzulin ne može ostvariti svoj učinak na stanice u organizmu, unatoč tome što ga gušterača luči, čak i pojačano.

IU

Kratica za internacionalnu mjernu jedinicu inzulina. Ukoliko Vam je liječnik propisao inzulin, odredit će i koliko internacionalnih jedinica (IU) inzulina trebate uzeti kako biste postigli zadovoljavajuću kontrolu Vaše šećerne bolesti.

klirens kreatinina

Test za procjenu funkcije bubrega. Za test se uzima uzorak krvi iz vene i sakuplja mokraća kroz 24 sata. Sniženi klirens kreatinina pokazatelj je oštećenja bubrežne funkcije i može zahtijevati potrebu prilagodbe doza nekih lijekova odnosno ukidanje nekih lijekova.

kontinuirano mjerenje šećera u krvi

Mjerenje šećera u krvi tijekom 24 sata putem potkožno postavljenog senzora (tanki senzor upiknut u kožu povezan s ekranom veličine mobitela).

lancete i lancetar

Male iglice s plastičnim nastavkom koje služe za ubod u jagodicu prsta i potom uzimanje uzorka krvi za mjerenje glukometrom. Lancetar je sprava u koju se stavlja lanceta, čime se olakšava ubod.

metabolički sindrom

Stanje u kojem osoba ima više poremećaja metabolizma. Uključuje povišenu razinu šećera i masnoća u krvi, povišeni krvni tlak te povećani opseg struka. Povezuje se s povećanim rizikom za pojavu bolesti srca i krvnih žila (infarkt, moždani udar,...).

mikroangiopatija

Oštećenja malih krvnih žila koja može uzrokovati između ostalog i slabo regulirana šećerna bolest. Uključuje promjene na krvnim žilama oka (retinopatija), bubrega (nefropatija) i živaca (neuropatija) te je jedan od uzroka oštećenja navedenih organa.

natašte

Pojam koji označava da se pretraga provodi nakon što je proteklo barem 8 sati od zadnjeg obroka (izuzev manje količine vode).

oralni antidijabetici

Lijekovi za liječenje šećerne bolesti koji se uzimaju na usta, u obliku tableta. Postoji više vrsta lijekova u ovoj skupini, a razlikuju se prema načinu djelovanja - neki poboljšavaju korištenje šećera, neki smanjuju proizvodnju šećera ili povećavaju izlučivanje šećera bubrezima, neki utječu na lučenje inzulina, a neki povećavaju osjetljivost stanica na vlastiti inzulin.

OGTT (2-satni test opterećenja glukozom)

Oralni test tolerancije glukoze (OGTT) je test opterećenja glukozom. To je laboratorijska pretraga krvi kojom se određuje Vaša koncentracija šećera u krvi natašte i nakon obroka. Izvodi se tako da Vam se prvo uzme uzorak (vadi krv) natašte, a zatim se uzimanje uzorka krvi ponavlja 2 sata nakon što ste popili pripremljenu slatku otopinu. U međuvremenu ne smijete jesti niti piti.

pankreas

Gušterača - žlijezda koja je dio našeg probavnog sustava i sudjeluje u probavi hrane. U probavi ugljikohidrata sudjeluje na način da luči hormone inzulin i glukagon čime pomaže u regulaciji razine šećera u krvi.

postprandijalna glukoza

Koncentracija šećera u krvi izmjerena 2 sata nakon uobičajenog obroka. Normalnom se smatra vrijednost ispod 11,1 mmol/L.

samokontrola šećera u krvi

Mjerenje šećera u krvi koje vršite sami kod kuće uz pomoć aparatića glukometra, čime aktivno sudjelujete u kontroli Vaše bolesti. Svrha je svakodnevno provjeravati razine šećera u krvi, bilježiti ih u Vaš Dnevnik samokontrole koji Vašem liječniku može pomoći u prilagođavanju liječenja i postizanju ciljnih, stabilnih razina šećera u krvi.

šećerna bolest tip 1

Bolest kod koje je povišena razina šećera u krvi uzrokovana potpunim nedostatkom ili minimalnim lučenjem inzulina iz gušterače. Razvija se naglo, najčešće u mlađoj životnoj dobi. Stručni naziv je Diabetes mellitus tip 1.

šećerna bolest tip 2

Bolest kod koje je povišena razina šećera u krvi uzrokovana slabom učinkovitošću inzulina i u kasnijem tijeku bolesti manjkom inzulina. Razvija se postupno, uglavnom u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Stručni naziv je Diabetes mellitus tip 2.

šećer u urinu

Laboratorijska pretraga mokraće koja se provodi kod osoba sa sumnjom na ili potvrđenom šećernom bolešću (provjera kontrole bolesti). Kada je razina šećera u krvi viša od 10 mmol/L sav neiskorišteni šećer se izlučuje putem urina (mokraće).

ugljikohidrati

Šećeri, hranjive tvari koje se sastoje od ugljika, vodika i kisika. Služe kao osnovni izvor energije u našem organizmu, nalaze se u žitaricama, voću i povrću, mliječnim proizvodima i mahunarkama. Glukoza je, uz fruktozu, jedan od glavnih predstavnika ugljikohidrata.

Zdravstveni rječnik iz područja šećerne bolesti pripremili:

doc.dr.sc. Maja Cigrovski Berković, dr.med., spec. internist i subspec. endokrinolog i dijabetolog
prof.dr.sc. Biserka Bergman Marković, dr.med., spec. obiteljske medicine
doc.dr.sc. Arijana Meštrović, mag.pharm.
Datum sastavljanja: studeni, 2020.