30.05.2022 Alergije
Astma je kronična upalna bolest donjih dišnih puteva koja se javlja kod djece i odraslih. Kod osoba s alergijom postoji mogućnost razvoja astme. Više od 80% bolesnika s alergijskom astmom ima i alergijski rinitis.
Alergije su bolesti izazvane različitim čimbenicima.
Genetika, odnosno nasljeđivanje bolesti od članova svoje obitelji, izrazito je važna i jedan je od glavnih čimbenika rizika za razvoj alergijskog rinitisa. Bez pozitivne obiteljske anamneze ne može se razviti alergija. Ako je jedan roditelj alergičan, vjerojatnost da i dijete ima alergiju je oko 50%, a ako su oba roditelja alergična, vjerojatnost iznosi oko 75%.
Djeca koja žive u obiteljima s višim socioekonomskim standardom češće obolijevaju od alergije od djece iz obitelji s nižim standardom.
Veći rizik imaju i djeca koja su izloženija kućnim alergenima, primjerice kućnoj prašini, ili pak ona koja imaju kućne ljubimce. No treba reći kako postoje i istraživanja o tome da kućni ljubimci djeci omogućuju hiposenzibilizaciju, pa je i alergija manje izražena.
Izloženost duhanskom dimu također može povećati rizik nastanka alergijskog rinitisa i astme te pogoršavaju simptome kod bolesnika s alergijom.
Alergijski rinitis uobičajeno nije opasna i teška bolest, ali u nekim slučajevima to može biti, pogotovo kada se udruži s nekom drugom bolešću, ponajprije s alergijskom astmom. Simptomi alergijskog rinitisa mogu biti izrazito teški sa snažnim utjecajem na kvalitetu života bolesnika.
Postoje studije koje pokazuju da su osobe s alergijom manje uspješne od onih koji je nemaju. Zbog simptoma alergijskog rinitisa pacijenti se teže koncentriraju, imaju glavobolje, lošije spavaju i umorniji su. Zbog toga slabije izvršavaju svoje poslovne i školske zadatke, a bave li se sportom i rekreacijom, rezultati će biti slabiji. Zbog neugodnih simptoma i tegoba s kojima se susreću manja im je kvaliteta života.
Astma je kronična upalna bolest donjih dišnih puteva koja se javlja kod djece i odraslih. Kod osoba s alergijom postoji mogućnost razvoja astme. Više od 80% bolesnika s alergijskom astmom ima i alergijski rinitis.
Simptomi alergijskog rinitisa mogu potaknuti napadaj astme ili pogoršati simptome bolesti. Pri napadaju astme dolazi do stezanja mišića malih dišnih putova i pojačanog stvaranja sluzi, što otežava protok zrak uzrokujući otežano disanje, gušenje te druge neugodne simptome.
Astma, dakle, može biti alergijska, odnosno potaknuta alergenima, ali i nealergijska koja nastaje kod fizičkog napora, virusnih infekcija, udisanja hladnog i suhog zraka i sličnog. Simptomi su:
Napadaj suhog kašlja
Osjećaj nedostatka zraka, fućkanja ili piskanja, što osobe često nazivaju i "disanjem na škrge"
Pritisak u prsnom košu, pri čemu bolesnici imaju osjećaj da ne mogu disati i da su im pluća "napuhnuta"
Nemogućnost kvalitetnog spavanja zbog osjećaja nedostatka zraka ili jakog, suhog kašlja koji se javlja tijekom noći ili u ranim jutarnjim satima.
Jednom alergičar, uvijek alergičar, tako danas stvari stoje. Ali to ne znači da simptomi moraju biti stalno prisutni i da se ne mogu suzbiti.
Iz nama nepoznatog razloga, simptomi se u jednoj sezoni mogu javiti i biti izraženi, a u drugoj biti vrlo blagi ili ih čak ne mora biti, neovisno o koncentraciji peludi u zraku. Simptomi jako variraju od sezone do sezone, od godine do godine, a nerijetka su i mirovanja u smislu da alergičari godinama, neki i desetljećima, nemaju jačih simptoma, iako su prije imali velikih tegoba.
Ako se pripremite za sezonu alergije, počnete s terapijom na vrijeme te prilagodite okoliš alergijskom rinitisu, bolest može biti pod kontrolom do te mjere da nemate niti jedan simptom. Redovit razgovor o ovoj temi s liječnikom te pridržavanje njegovih preporuka važni su kako bi se vaša bolest stavila pod kontrolu i kako biste uživali u svakodnevici.
Kod pogoršanja astme važno je na vrijeme posjetiti liječnika kako biste što prije dobili odgovarajuću terapiju.
Ako već imate dokazanu alergiju, sigurno prepoznajete svoje simptome i možete si u prvom koraku pomoći sami. Samopomoć se sastoji od izbjegavanja alergena i prilagodbe vašeg okoliša.
Najjednostavnije je pomoću peludnih prognoza izbjegavati područja ili ograničiti izlaske iz kuće u vrijeme visoke koncentracije alergena na koje ste alergični.
Za lijekove koje možete kupiti bez recepta svakako potražite stručni savjet ljekarnika koji će vam preporučiti najbolju terapiju samopomoći specifično za vaš slučaj.
Ako su izraženi simptomi poput začepljenog nosa, kihanja ili curenja nosa, važno je nosnu sluznicu ispirati fiziološkom otopinom te tako mehanički odstranjivati alergene sa sluznice.
Ako se i dalje osjećate loše i ne dolazi do poboljšanja, treba posjetiti liječnika koji će provesti daljnje liječenje. Imate li teške simptome i udružene bolesti poput astme, liječnik će vas uputiti na pregled kod otorinolaringologa, pulmologa ili nekog drugog specijalista.
ZA SAVJET O SVAKOM KONKRETNOM ZDRAVSTVENOM PROBLEMU OBRATITE SE IZRAVNO SVOJEM LIJEČNIKU ILI NADLEŽNOM ZDRAVSTVENOM RADNIKU. SANDOZ d.o.o. NE POSTAVLJA DIJAGNOZU NITI DAJE OSOBNE MEDICINSKE SAVJETE O BOLESTI I NAČINU LIJEČENJA.
Ostali članci