Ostanimo u kontaktu

Pretplati se na naš newsletter i nastavi brinuti o svom zdravlju!

Bell
Pretplati se na naš newsletter i nastavi brinuti o svom zdravlju!
Woman illustration
Blog post image

Multipla skleroza:
Uzroci, simptomi i liječenje bolesti s tisuću lica

30.05.2023 Autor: Meddox Neurološke bolesti

Multipla skleroza je bolest središnjeg živčanog sustava u kojoj imunološki sustav napada i uništava zaštitni omotač živčanih stanica mozga, leđne moždine i/ili očiju. To uzrokuje široku paletu potencijalnih simptoma, poput slabosti mišića, problema s vidom i ravnotežom, razmišljanjem i pamćenjem. Od multiple skleroze pati više od 2.9 milijuna ljudi diljem svijeta, a točan uzrok ove kronične autoimune bolesti nije poznat.

 

Izraz "multipla skleroza" odnosi se na višestruka područja ožiljnog tkiva - koja se često nazivaju lezije - koja se razvijaju duž živčanih vlakana u mozgu, leđnoj moždini i optičkom živcu i koja su vidljiva na magnetnoj rezonanci. U slučaju MS-a, imunološki sustav napada mijelinsku ovojnicu koja štiti živčana vlakna u središnjem živčanom sustavu. Kako bolest napreduje, mijelinska ovojnica postaje upaljena i postupno se uništava, ostavljajući područja skleroze koja ometaju električne impulse između mozga i drugih dijelova tijela, što uzrokuje simptome MS-a.

 

U ovom članku doznajte:

 

 

Iako lijek za multiplu sklerozu još uvijek ne postoji, niz je lijekova koji mogu ublažiti simptome i pomoći držati stanje pod kontrolom. 

 

Multipla skleroza (MS) autoimuna je bolest koja pogađa središnji živčani sustav. Zbog širokog spektra simptoma te različitih karakteristika kod svakog bolesnika često se naziva i bolešću s tisuću lica. Obično započinje između 20. i 40. godine života te je 2-3 puta češća u žena nego u muškaraca. MS je najčešći uzročnik onesposobljenosti koja nije posljedica traume u mlađih odraslih osoba. Glavni cilj liječenja jest što prije smanjiti aktivnost bolesti kako bi se usporilo napredovanje onesposobljenosti.

 

Za bolje razumijevanje bolesti pogledaj značenje osnovnih pojmova u rječniku Multipla skleroza.

 

Koje tipove multiple skleroze razlikujemo?

Multipla skleroza je nepredvidiva bolest koja se javlja u nekoliko različitih oblika. Četiri glavna tipa multiple skleroze su klinički izolirani sindrom (CIS), relapsno-remitentna MS (RRMS), sekundarno progresivna MS (SPMS) i primarno progresivna MS (PPMS). Za rjeđe oblike bolesti postoje i druge klasifikacije.

 

Klinički izolirani sindrom (CIS)

Klinički izolirani sindrom može se opisati kao dijagnoza "pre-MS". CIS se dijagnosticira ako pacijenti imaju:

 

  • Jedna epizoda simptoma sličnih MS-u koja traje 24 sata ili dulje

  • Simptomi koji nisu povezani s infekcijom, vrućicom ili drugom bolešću

  • Simptomi uzrokovani upalom središnjeg živčanog sustava ili demijelinizacijom (gubitak mijelina)

 

Neki ljudi s CIS-om nikada više ne dožive napad. Ako se na magnetnoj rezonanci ne pronađe lezija, mala je vjerojatnost da će pacijent razviti MS. Međutim, ako MR otkrije leziju sličnu MS-u, vrlo je vjerojatno da će pacijent s vremenom imati više epizoda i da će mu naposljetku biti postavljena dijagnoza relapsno remitirajućeg oblika multiple skleroze.

 

Relapsno-remitirajuća multipla skleroza (RRMS)

Relapsno-remitirajuća MS je najčešće dijagnosticirani oblik multiple skleroze. Oko 80% do 85% slučajeva MS-a inicijalno se dijagnosticira kao RRMS.

 

Ovaj tip karakteriziraju jasno definirani napadi (relaps ili šub) ili novi ili pogoršani neurološki simptomi odvojeni remisijama - razdobljima djelomičnog ili potpunog oporavka. Svi simptomi mogu nestati tijekom remisije ili se neki mogu nastaviti dok se drugi povlače. Bolest nema nikakvog vidljivog pogoršanja tijekom remisije.

 

Sekundarno progresivna MS (SPMS)

Kod dijela oboljelih, relapsno-remitirajući oblik bolesti će s vremenom prijeći u ovaj teži oblik bolesti. Kod oboljelih od sekundarno progresivne multiple skleroze, stanje se progresivno pogoršava, no uglavnom bez iznenadnih pogoršanja kao kod RRMS. 

 

Kod nekih osoba nastavljaju se izmjenjivati razdoblja relapsa i remisije, ali remisije obično uključuju više simptoma nego kod RRMS. 

 

Ako se ne liječi, relapsno-remitirajući oblik bolesti će u oko 50% slučajeva će napredovati u SPMS unutar desetljeća.

 

Primarno progresivna multipla skleroza (PPMS)

Primarno progresivni oblik bolesti podrazumijeva kontinuirano pogoršanje bolesti i uključuje barem dva dodatna kriterija:

 

  • Lezije na mozgu tipične za MS

  • Dvije ili više sličnih lezija u leđnoj moždini

  • Dokaz aktivnosti imunološkog sustava u središnjem živčanom sustavu, uključujući oligoklonske vrpce i povišeni IgG indeks

 

PPMS općenito podrazumijeva više lezija na leđnoj moždini i manje lezija na mozgu nego kod RRMS.

 

 

Simptomi multiple skleroze

Oštećenje živaca koje se javlja kod MS-a može dovesti do širokog raspona simptoma, ovisno o tome koji je dio središnjeg živčanog sustava napadnut. Multipla skleroza može utjecati na brojna područja mozga, kao i na optički živac (živac koji prenosi signale od oka do mozga) i leđnu moždinu.

 

Multipla skleroza se često naziva "bolest s tisuću lica", jer ne postoje dvije osobe s MS-om koje imaju potpuno isti obrazac simptoma. Osim toga, simptomi se mogu mijenjati ili fluktuirati u težini tijekom vremena.


 

Česti simptomi multiple skleroze

Uobičajeni rani simptomi MS-a uključuju probleme s vidom (pojavu dvoslika), poteškoće s ravnotežom i hodanjem, obamrlost i trnce te netoleranciju na toplinu. 

 

Ostali uobičajeni simptomi uključuju:

 

  • Anksioznost

  • Disfunkcija mjehura i crijeva

  • Depresija

  • Vrtoglavica

  • Umor

  • Spastičnost mišića

  • Bol

  • Problemi s razmišljanjem i pamćenjem

  • Seksualna disfunkcija

  • Problemi sa spavanjem

  • Vrtoglavica

  • Slabost

 

Česti simptomi multiple skleroze

Manje uobičajeni simptomi multiple skleroze uključuju:

 

  • Problemi s disanjem

  • Poteškoće s pomicanjem ruku

  • Poteškoće u čitanju izraza lica

  • Smanjena kontrola fine motorike u rukama

  • Smanjeni osjet okusa ili mirisa

  • Glavobolja

  • Gubitak sluha

  • Preosjetljivost na dodir

  • Svrbež kože ili promjena osjeta

  • Lhermitteov znak

  • "MS zagrljaj"

  • Pseudobulbarni afekt

  • Napadaji

  • Osjetljivost na hladnoću

  • Problemi s govorom

  • Problemi s gutanjem

  • Tremor

  • Neuralgija trigeminusa

 

U mnogim slučajevima, simptomi MS-a mogu se liječiti, ponekad lijekovima, a ponekad oblikom rehabilitacije, kao što je fizikalna terapija, radna terapija, govorna terapija ili kognitivna terapija. Ljudima s MS-om koji su depresivni često mogu pomoći antidepresivi, psihoterapija i promjene načina života koje su korisne i za depresivne osobe koje nemaju MS.

 

Čak i kada liječenje ne može u potpunosti ublažiti simptom MS-a, često može smanjiti njegovu težinu.

 

 
Što je to relaps?

Relaps ili šub je pogoršanje postojećih simptoma MS-a - fizičkih i kognitivnih - često praćeno pojavom novih simptoma. Do relapsa dolazi uslijed upale postojećih lezija, novih područja upale u središnjem živčanom sustavu ili kombinacije jednog i drugog.

 

Tipično, relaps se pojavljuje nekoliko sati ili dana, a može trajati danima pa čak i tjednima.

 

Relaps se javlja najmanje 30 dana nakon posljednjeg relapsa i traje najmanje 24 sata. Liječenje relapsa obično uključuje kratku terapiju visokim dozama kortikosteroida koji ubrzavaju oporavak, ali ne mogu popraviti nova oštećenja živčanog sustava uzrokovana upalom.

 

Također, moguća su kraća razdoblja pogoršanja simptoma koja mogu biti potaknuta vrućinom, stresom i umorom, a nakon što se “okidač” eliminira, simptomi MS-a bi također trebali nestati.

 

Što uzrokuje multiplu sklerozu?

Unatoč tome što točan uzrok MS-a nije poznat, znamo da postoje određene predispozicije koje osoba mora imati da bi razvila multiplu sklerozu. Iako nije u pitanju genetska bolest, postoje određene genetske predispozicije koje povećavaju rizik od razvoja multiple skleroze. 

 

Primjerice, rizik od oboljenja od multiple skleroze u općoj populaciji je 0.1-0.2%, no kod osoba koje imaju brata ili sestru s MS-om rizik raste na dva do četiri posto, a za sobe koje imaju jednojajčanog bliznaca, rizik raste na 30%

 

Osim genetskih predispozicija, tu su i okolišni čimbenici koji osobu čine podložnijom za razvoj MS-a:

 

  • Pušenje

  • Niska razina vitamina D

  • Pretilost u adolescenciji

  • Prethodna infekcija Epstein-Barr virusom (najčešći uzrok infektivne mononukleoze ili mononukleoze)


 

Kako se dijagnosticira multipla skleroza?

S obzirom na to da je MS vrlo individualna bolest koja manifestira širok spektar simptoma koji mogu nestajati i vraćati se od dana do dana, kao i postupno se mijenjati tijekom vremena, postavljanje dijagnoze multiple skleroze je priličan izazov. 

 

MS se općenito dijagnosticira na temelju povijesti simptoma osobe, zajedno s rezultatima raznih medicinskih testova, koji mogu uključivati:

 

  • Neurološku procjenu tjelesnog kretanja i koordinacije, vida, ravnoteže i mentalnog funkcioniranja

  • Pretrage krvi kako bi se isključila druga stanja

  • Magnetsku rezonancu (MR) za otkrivanje lezija mozga tipičnih za MS

  • Lumbalnu punkciju za dobivanje cerebrospinalne tekućine koja može sadržavati tvari za koje je vjerojatnije da će se naći kod osoba s multiplom sklerozom

 

Rano dijagnosticiranje MS-a je ključno kako bi liječenje moglo započeti što je prije moguće, s ciljem smanjenja broja relapsa koje osoba doživljava i usporavanja napredovanja bolesti.

 

Liječenje multiple skleroze

Nažalost, lijek za multiplu sklerozu još uvijek ne postoji, no postoji niz lijekova koji mogu pomoći u upravljanju bolešću i optimizirati kvalitetu života i svakodnevnog funkcioniranja.

 

Lijekovi koji modificiraju tijek bolesti (DMT, eng. disease modifying therapies) su lijekovi koji za cilj imaju dugoročno poboljšanje ishoda bolesti i to na način da: 

 

  • Usporavaju tijek bolesti

  • Smanjuju pojavu novih lezija 

  • Smanjuju broj i težinu relapsa

 

Ovakvih je lijekova danas mnogo, a razlikuju se po načinu djelovanja, nuspojavama, razini učinkovitosti i načinu primjene (npr. injekcijom, oralno ili intravenskom infuzijom).

 

Komplementarna terapija 

Multipla skleroza je kronična, još uvijek neizlječiva bolest koja zahtijeva holistički pristup liječenju. Uz terapiju lijekovima za modificiranje bolesti, niz je drugih terapeutskih metoda koje mogu poboljšati kvalitetu života i ublažiti simptome bolesti. 

 

Vježbanje, pod vodstvom vašeg liječnika ili fizioterapeuta, može imati posebno pozitivan učinak na MS. Istraživanja sugeriraju da tjelovježba pomaže smanjiti umor povezan s MS-om i poboljšati funkciju mokraćnog mjehura, ravnotežu, snagu mišića i spoznaju kod MS-a.

 

 

Terapije uma i tijela također mogu smanjiti fizičke simptome i poboljšati upravljanje stresom i dobrobit. Masaže mogu pomoći u ublažavanju boli i umora, kao i akupunktura, koja pomaže i kod problema s mjehurom i poteškoća s hodanjem. 

 

Za optimizaciju psihofizičkog stanja bolesnika, potrebno je prilagoditi i životni stil. Neke od promjena koje se preporučuju osobama koje pate od multiple skleroze uključuju: 

 

  • Uspostavu redovitog rasporeda spavanja

  • Uravnoteženu prehranu 

  • Izbjegavanje pušenja

  • Redovite kontrole

  • Prakticiranje dnevnih rituala koji vam pomažu u oslobađanju od stresa (npr. joga, meditacija, glazba)

  • Bavljenje smislenim hobijima ili aktivnostima

t