Čak deset posto žena pati od endometrioze, kroničnog stanja u kojem endometrijsko tkivo raste izvan šupljine maternice, a koje pogađa žene svih dobi, uključujući i tinejdžerice. Ona može imati značajan utjecaj na svakodnevni život i uzrokovati brojne simptome, uključujući bolne i obilne menstruacije i probleme s crijevima, a može utjecati i na plodnost. Liječenje obično uključuje lijekove protiv bolova, hormonsku terapiju i operativne zahvate.
Što je endometrioza?
Endometrioza je stanje u kojem tkivo slično endometriju, sluznici maternice, raste izvan maternice, na drugim organima ili strukturama. To uzrokuje kroničnu upalu te stvaranje ožiljkastog tkiva.
Endometriozu primarno nalazimo u zdjelici – na jajnicima, maternici i ligamentima koji ju podupiru, jajovodima, debelom crijevu, mjehuru, mokraćovodima ili rektovaginalnom septumu (pregradi između debelog crijeva i rodnice). Rijetko se događa da se proširi izvan zdjelice i zahvati gornji dio trbuha, dijafragmu ili trbušni zid, a može se naći čak i u plućima.
Razlikujemo duboku i površinsku endometriozu, a ovisno o mjestu nastanka može biti zdjelična ili izvanzdjelična. Endometrioza se može naći i u udaljenim tkivima poput jetre, ošita, medijastinuma (prostor između lijevog i desnog plućnog krila koji se prostire sprijeda do prsne kosti do kralježnice) i drugih.
Kao i normalna sluznica maternice, i endometriotično tkivo je osjetljivo na spolne hormone. Ono raste, zadebljava i ljušti se tako da žena koja ima endometriozu za vrijeme menstruacije ne krvari samo iz maternice, već i iz svih ostalih područja zahvaćenih endometriotičnim tkivom. Krv iz endometričnog žarišta tada pokreće niz upalnih odgovora koji uzrokuju bol čije pak karakteristike ovise o upravo o karakteristikama zahvaćenog područja.
Česta je i pojava ožiljkastih priraslica koje mogu doprinijeti pojavi i intenzitetu kronične boli, a u poodmaklim stadijima bolesti i ometati rad organa i dovesti do njihove disfunkcije.
Simptomi
Simptomi koje može prouzročiti endometrioza su razni i ima ih mnogo, što znatno otežava dijagnosticiranje ovog kroničnog stanja.
Najčešći je simptom promjena u bolnosti kod menstruacije, odnosno sve bolnije menstruacije. Budući da je najčešći tip endometrioze upravo onaj zdjelični, i bol se pojačava upravo u području zdjelice.
Neki od ostalih simptoma koji se mogu pojaviti su:
- kronična bol u području zdjelice,
- teško krvarenje tijekom ili između menstruacija,
- poteškoće sa začećem,
- napuhnutost i mučnine,
- umor,
- depresija i anksioznost.
Tko najčešće obolijeva od endometrioze?
Najčešće pogađa žene u dobi od 25 do 40 godina, no može se javiti i u ranijoj dobi. Iako velik dio žena osjeti olakšanje simptoma s ulaskom u menopauzu, u nekim slučajevima bo i neugoda ne prestaju ni tada.
Točan uzrok endometrioze još je uvijek nepoznat, a smatra se da brojni čimbenici doprinose njezinom razvoju.
Trenutačni stav medicinske zajednice jest da je endometrioza posljedica kombinacije genetike, hormonalnih i okolišnih faktora. Postoji više teorija o tome kako ona nastaje, no niti jedna od njih zasebno ne spijeva u potpunosti objasniti nastanak endometrioze.
Kako se dijagnosticira endometrioza?
Simptomi kao što su bol i obilne mjesečnice obično budu prvi znak da nešto nije u redu i poticaj oboljelima da posjete liječnika. Uz klasični ginekološki pregled, pri sumnji na endometriozu se izvodi i ultrazvučni pregled, a ovisno o simptomima i rezultatima ultrazvuka, liječnik vas može uputiti i na magnetnu rezonancu.
Također, i laparoskopija je jedan od zahvata koji se koristi i za dijagnozu i liječenje. Radi se o zahvatu pri kojem se teleskopskom kamerom pregledava unutrašnjost organizma, a istovremeno je moguće uzeti i komadić tkiva za biopsiju kojom se potvrđuje dijagnoza, odnosno dobiva histološka verifikacija. Nažalost, iako se kirurškim putem odstranjuje endometriotično tkivo, to uglavnom nije trajno rješenje – ono ponovno raste. Naime, izrezivanje endometrioze ne sprečava stvaranje novih endometriotičnih žarišta te se, pod uvjetom da se ne planira iminentna trudnoća, često adjuvanto daju hormonalni pripravci ili blokatori hormona kako bi se smanjio rizik za relaps endometrioze.
Isto tako, s obzirom na to da ne izaziva nužno simptome, endometriozu je moguće otkriti i slučajno, tijekom redovitog ginekološkog pregleda ili nekog drugog medicinskog postupka.
Kako se tretira endometrioza?
Iako lijek za endometriozu trenutačno ne postoji, dostupan je niz metoda tretiranja simptoma, a u velikom broju slučajeva se simptomi uspješno kontroliraju.
Za ublažavanje boli se koriste analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR), a za upravljanje simptomima i postkiruršku prevenciju dugo su se koristile kontracepcijske pilule, međutim, u posljednje se vrijeme najčešće koristi takozvana gestagenska terapija (liječenje hormonima iz skupine gestagena) te lijekovi iz skupine GnRH agonista ili antagonista, ponekad upareni hormonskim nadomjesnim liječenjem ili Danazolom.
Operativni pristup liječenju
Ovisno o težini simptoma, ali i želji za potomstvom, liječnik može preporučiti i operativni pristup. Tehnika je prvenstveno ekscizijska (kirurška tehnika kojom se u potpunosti izrezuje bolesno ili sunjivo tkiva), te se preporučuje ukloniti sve vidljive endometriotične lezije.
Minimalno invazivni zahvati su oni laparoskopski, a u težim slučajevima biti će potrebna i laparotomija, odnosno takozvani otvoreni pristup. Ako se endometrioza nalazi na ne-ginekološkim organima, liječnik specijalist koji se bavi endometriozom uključit će i kirurge drugih specijalizacija, primjerice abdominalnog kirurga kod endometrioze crijeva ili jetre ili pak torakalnog kirurga ako je u pitanju endometrioza ošita, medijastinuma, pluća.
Histerektomija ne rješava nužno svih simptoma jer endometrioza može biti prisutna izvan uterusa. Ona se radi tek u iznimnim slučajevima, često kada je pristuna adenomioza (kada tkivo endometrija urasta u mišićnu stijenku maternice) ili miomi uterusa, nereagiranje na konzervativno liječenje te uvelike ovisi o želji pacijentice za daljnju plodnost.
Što ako ne liječim endometriozu?
Iako može nestati sama od sebe, to nije čest slučaj. Endometrioza je progresivna kronična bolest i nije tipično da dođe do izlječenja bez liječenja. Samo ponašanje bolesti je komplicirano i često nepredvidivo, ali no ponekad uključuje i stabilizaciju bolesti pa čak i djelomičnu regresiju.
Naime, neka stanja poput trudnoće mogu uzrokovati remisiju bolesti i to zbog visoke razine prirodnog trudničkog progesterona, hormona koji spada u skupinu gestagena koji se i inače koriste u liječenju endometrioze. Međutim, nakon poroda se stvari obično vraćaju na staro.
S obzirom na to da je endometrioza ovisna o estrogenima, simptomi rijetko nestaju, a ako do toga i dođe, to je obično povezano sa smanjenom proizvodnjom estrogena kao što je to slučaj u menopauzi. Simptomi povezani s ožiljkastim promjenama obično ne nestaju.
Također, endometrioza je često jedan od glavnih uzroka neobjašnjene sterilnosti, te žene s endometriozom ovisno o proširenosti i mjestu endometrioze mogu imati problema sa začećem.
