Poremećaj srčanog ritma. Ovaj naziv uključuje: ubrzanje srčanog ritma (tahikardija), usporenje (bradikardija) i nepravilan srčani ritam (disritmija).

Potpuna ili djelomična nemogućnost provođenja srčanih impulsa iz gornjeg dijela srca (atrij) u donje dijelove srca (ventrikul).

Dodatni put unutar provodnog sustava srca kojim srčani impulsi mogu prolaziti mimo uobičajenog puta i uzrokovati da srce kuca jako brzo.

Vrsta antiaritmika, lijek koji se koristi za liječenje nekih vrsta aritmija.

Medicinski postupak koji se koristi za liječenje poremećaja srčanog ritma (aritmija). Tijekom ovog zahvata, liječnici ciljano uništavaju ili mijenjaju malo područje srčanog tkiva koje uzrokuje nepravilne električne signale.

Gornji dio srca. Naziva se još i pretklijetka.

Prestanak rada srca, znači da srce više ne kuca. Na EKG-u se to vidi kao ravna linija.

Skupina lijekova koja se koristi za liječenje nepravilnog srčanog ritma.

Skupina lijekova koji sprječavaju stvaranje ugrušaka u krvi (razrjeđuju krv).

Lijek koji se primjenjuje kod poremećaja srčanog ritma.

Gornji dio srca (atrij) kuca brže nego što bi trebao.

Smanjenje broja otkucaja srca u stanju mirovanja na manje od 60 otkucaja u minuti. Može biti normalna pojava kod sportaša ili nastati kao posljedica djelovanja nekih lijekova (uglavnom antiaritmika) ili bolesti provodnog sustava srca. Ukoliko nema simptoma, ne zahtijeva liječenje.

Poremećaj srčanog ritma gdje iza svakog normalnog otkucaja dolazi preuranjeni otkucaj srca (ekstrasistola).

Skupina lijekova koja se primjenjuje kod liječenja srčanih bolesnika. Pomažu srcu da kuca sporije i s manje napora. Koriste se za liječenje povišenog krvnog tlaka, aritmija i sličnih stanja.

Nasljedna genetska bolest koja može uzrokovati nepravilni srčani ritam i povećan rizik za nastanak iznenadne srčane smrti.

Vrsta uređaja koja pomaže bolesnicima sa zatajenjem srca. Uređaj se sastoji od baterije koja se ugrađuje pod kožu ispod ključne kosti, te tri elektrode koje se postavljaju u različite dijelove srca. Ovaj uređaj šalje električne impulse u srce kako bi osigurao usklađeni rad gornjih i donjih dijelova srca, pomažući srcu da efikasnije pumpa krv.

Postupak u kojem se koristi električni šok kako bi se životno ugrožavajuće aritmije vratile u normalni ritam.

Uređaj koji isporučuje električnu energiju putem elektroda postavljenih na prsni koš u obliku kontroliranih elektrošokova.

Direktni (novi) oralni antikoagulans koji se daje u svrhu razrjeđivanja krvi (sprječavaju zgrušavanje krvi). Za pacijenta su značajni jer ne zahtijevaju učestalu laboratorijsku kontrolu krvi.

EKG je brza pretraga koja prikazuje ritam srca. U ambulanti ili bolnici se radi jednostavno i bezbolno - nakon mjerenja se dobije crtež ili grafički prikaz na kojem se može provjeriti ima li odstupanja od normalnog srčanog ritma.

Uređaj za snimanje EKG-a.

Preuranjeni otkucaji srca, većina ekstrasistola su bezazlene.

Uređaj koji može stvarati električne impulse. Namijenjen je bolesnicima koji trajno ili povremeno ne mogu stvarati vlastiti srčani ritam.

Terapijski postupak u kojem se defibrilatorom isporučuje električni šok na prsni koš pacijenta kako bi se nepravilni srčani ritam pretvorio u pravilni.

Pretraga kojom se analiziraju svojstva provodnog sustava srca, te se mogu liječiti srčane aritmije. 

Metoda kojom se prikazuju srčane strukture i njihovo funkcioniranje. Izvodi se prislanjanjem ultrazvučne sonde na prsni koš osobe. 

Ultrazvuk srca koji se izvodi uvođenjem ultrazvučne sonde kroz jednjak kako bi se pobliže i jasnije promotrilo srce.

Najučestalija srčana aritmija pri kojoj atriji kucaju brzo i nepravilno što može uzrokovati loš protok krvi. Sama po sebi ne mora biti opasna, ali potreban je oprez jer povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka pa može dovesti do moždanog udara ukoliko se ne liječi.

Broj otkucaja srca u minuti: normalna frekvencija srca kod odrasle osobe u mirovanju je od 60 do 100 otkucaja u minuti.

EKG uređaj koji kontinuirano snima električnu aktivnost srca kroz 24 sata ili duže (do 72 h).

Posebna je vrsta elektrostimulatora koja ima mogućnost prekidanja po život opasnih aritmija isporukom električnog šoka. 

INR je mjera koja pokazuje koliko brzo se krv zgrušava. Kada se koriste lijekovi koji sprječavaju zgrušavanje krvi, posebice antagonista vitamina K varfarina, INR pomaže liječnicima da prate i prilagode dozu kako bi spriječili rizik od nastanka krvnih ugrušaka ili krvarenja.

Stanje u kojem srce iznenadno prestaje raditi. Ukoliko se ne liječi, dovest će do smrti za nekoliko minuta. Uglavnom su u podlozi srčane aritmije.

Iznenadna smrt zbog prestanka rada srca koja se događa brzo, obično u roku jednog sata, kod osobe koja može imati poznatu ili nepoznatu srčanu bolest.

Metoda kojom se pritiskom na točno određeno mjesto na vratu nad žilom kucavicom smiruje ubrzani puls.

Poremećaj srčanog ritma kod koje se svaka četvrta kontrakcija srca javlja preuranjeno.

Ablacija metodom zamrzavanja tkiva.

Mali uređaj koji se stavlja pod kožu, a služi snimanju srčanog ritma tijekom duljeg vremenskog razdoblja (jedna do dvije godine). Postavlja se kod nerazjašnjenih gubitaka svijesti ili kod sumnje na fibrilaciju atrija.

Palpitacije su neugodan osjećaj neobično snažnog, ubrzanog ili nepravilnog kucanja srca, koji se može osjetiti kao udaranje, treperenje ili preskakanje u prsima.

Vrsta ablacije kod koje se upotrebom električnih impulsa liječe poremećaji srčanog ritma.

Mreža posebnih stanica srčanog mišića koje stvaraju i prenose električne signale u sve dijelove srca i osiguravaju pravilan rad.

Vrsta ablacije metodom zagrijavanja tkiva. To je minimalno invazivni postupak koji koristi toplinski učinak radiovalova za uništenje bolesnog tkiva. Među ostalim, služi za uništenje tumorskih stanica. Za izvođenje postupka u tumor se postavljaju elektrode pod kontrolom ultrazvuka, CT-a i MR-a.

Pravilan srčani ritam.

Označava nepravilan normalni sinus ritam u EKG-u pri čemu se otkucaji srca ubrzavaju kod udaha, a usporavaju kod izdaha (normalna fiziološka pojava koja se najčešće viđa kod mladih, zdravih ljudi).

Kratkotrajni gubitak svijesti s brzim oporavkom svijesti.

Niz od nekoliko brzih i uzastopnih otkucaja srca koji su često nepravilni.

Ubrzani ritam srca koji počinje u gornjim dijelovima srca (pretklijetkama). Uglavnom naglo nastaje i naglo prestaje. To stanje uzrokuje da srce kuca vrlo brzo, često osjećajući se kao lupanje ili treperenje u prsima (palpitacije).

Ubrzani rad srca, obično više od 100 otkucaja u minuti u mirovanju. Može se javiti zbog stresa, vježbanja, bolesti, ili kao rezultat srčanih problema.

Poremećaj srčanog ritma u kojem se izmjenjuju skokovi ubrzanog rada srca (tahikardija) i usporenog rada srca (bradikardija).

Poremećaj srčanog ritma kod koje se svaka treća kontrakcija srca javlja preuranjeno.

Način trajnog praćenja srčanog ritma u bolnici, gdje su pacijentu postavljene elektrode povezane s prijenosnim uređajem, a podaci se prikazuju na ekranu.

Test gdje pacijent leži na stolu koji se naginje iz ležećeg u stojeći položaj. Ovom promjenom položaja, liječnici prate krvni tlak i otkucaje srca kako bi otkrili uzroke nesvjestice.

Poremećaj srčanog ritma u kojem gornji dijelovi srca (atriji) kucaju brzo i nepravilno, a prepoznaje se po tipičnom valovitom izgledu na EKG-u.

Srčana aritmija u kojoj se donji dijelovi srca (klijetke) stišću brzo, a često je po život opasna.

Srčana aritmija u kojoj se donji dijelovi srca (klijetke) stišću izrazito brzo i nepravilno te nisu u stanju pumpati krv u organizam.

Tehnika gdje osoba zadrži dah i napne trbušne mišiće, kao da pokušava snažno izdahnuti dok su usta i nos zatvoreni. Ovo stvara pritisak unutar prsnog koša, koji može utjecati na srčani ritam i krvni tlak. Često se koristi za dijagnostiku srčanih problema ili za prekidanje nekih vrsta ubrzanog srčanog ritma, poput supraventrikularne tahikardije.

WPW sindrom (Wolff-Parkinson-White sindrom) je poremećaj kada u srcu od rođenja postoji dodatni električni put između gornjih i donjih dijelova srca (pretklijetki i klijetki). Ovaj dodatni put može uzrokovati ubrzan i nepravilan rad srca.