Iako starenje često zamišljamo kao postupan proces, istraživanja pokazuju da se nagle i ključne promjene događaju u dva velika vala.
Starenje se nerijetko zamišlja kao spor i postepen proces, pun neprimjetnih promjena koje se desetljećima razvijaju. Takvo bi bilo linearno starenje – mali, podjednako dugi “koraci” u trošenju našeg tijela.
Pa ipak, znanstvenici su doveli u pitanje takvu predodžbu starenja te utvrdili da ne starimo samo postepeno, već da tijelo prolazi kroz dva velika vala izraženih promjena koja možemo osjetiti kao da smo “naglo ostarjeli”.
Kritične godine: 44. i 60.
Naime, istraživači sa Sveučilišta Stanford istraživali su tisuće različitih molekula kod 108 dobrovoljaca u dobi od 25 do 75 godina, kao i njihov mikrobiom, odnosno bakterije, viruse i gljivice koje žive u tijelu i na koži. Istraživanje je pokazalo da se količina većine tih molekula i mikroorganizama ne mijenja postupno, u skladu s kronološkom dobi. Umjesto toga, promjene se javljaju u dva izražena vala brzih promjena, u prosjeku oko 44. i 60. godine života.
Ove promjene vjerojatno utječu na zdravlje – broj molekula povezanih s bolestima srca i krvnih žila značajno se mijenjao u oba ta vala, dok su se molekule povezane s imunološkom funkcijom mijenjale kod osoba u ranim šezdesetima.
Prvi val starenja
Oko 44. godine tijelo prolazi kroz niz metaboličkih i kardiovaskularnih promjena koje utječu na način na koji obrađujemo masnoće, alkohol i druge izvore energije. Upravo to razdoblje može biti ključno za dugoročno zdravlje.
Najizraženije promjene tijekom tog vala su:
- tijelo drugačije obrađuje masnoće, što može utjecati na kolesterol,
- tolerancija na alkohol i kofein slabi, a njihova razgradnja je sporija,
- pojavljuju se rani rizici za bolesti srca i krvnih žila,
- postupno se gubi mišićna masa te nastupaju promjene u elastičnosti kože.
U tim godinama ljudi često primjećuju da se sporije oporavljaju nakon napora, manjka im energije, lakše dobivaju na tjelesnoj težini te su osjetljiviji na alkohol ili lošu prehranu.
Kod žena su se te promjene ranije uglavnom povezivale s perimenopauzom, no novo je istraživanje pokazalo da sličnih promjena nisu pošteđeni ni muškarci. To znači da uzrok ne leži samo u hormonima već uključuje i šire metaboličke promjene, promjene u regulaciji stanica, a moguće je da na njih utječe i naš životni stil.
Drugi val starenja
Drugi izraženi val promjena, prema istraživanju tima sa Sveučilišta Stanford, događa se u ranim šezdesetima te ga jače osjećamo. On obuhvaća širi i dublji raspon promjena u funkcijama u odnosu na prvi – zahvaćen je veći broj sustava (imunološki, metabolički, bubrežni i drugi), a promjene su izraženije te imaju vidljivije posljedice.
U ovoj dobi:
- slabiji je imunološki odgovor na infekcije te je veća sklonost upalama,
- veći je rizik od poremećaja regulacije šećera u krvi,
- postupno se smanjuje filtracijska sposobnost bubrega,
- dodatno raste rizik za bolesti srca i krvnih žila,
- ubrzaniji je gubitak mišićne mase i elastičnosti kože.
Za razliku od četrdesetih, kada su promjene često suptilne, u šezdesetima one postaju naglašenije i vidljivije. Oporavak od bolesti postaje sporiji i smanjuje se fizička izdržljivost, a češći su i razni zdravstveni problemi. Također se povećava osjetljivost na stres i napor.
Promjene u 60-ima nisu veliko iznenađenje za znanstvenike, već je od ranije poznato da se u toj dobi naglo povećava rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila te imunoloških poremećaja. No sada je pruženo jasnije biološko objašnjenje na molekularnoj razini.
Možemo li bilo što promijeniti?
Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford dodali su da ne mora sve biti povezano s biološkim procesima, već neke promjene mogu biti potaknute životnim stilom. Primjerice, poremećaj metabolizma alkohola mogao bi se objasniti s povećanjem njegove konzumacije u srednjim četrdesetima, razdoblju života koje je često izazovno i stresno.
U planu su dodatna istraživanja uzroka promjena, no neovisno o njima, rezultati ove studije upućuju na važnost pojačane brige o zdravlju, osobito u četrdesetima i šezdesetima. To može uključivati povećanje tjelesne aktivnosti zbog očuvanja srca i mišićne mase, kao i smanjenje unosa alkohola u četrdesetima kada se smanjuje sposobnost njegova metaboliziranja. Životne navike trebamo prilagoditi dok smo još zdravi, preporučili su autori studije.
