Woman illustration
Blog post image

Pelud je u zraku:

muči li vas prehlada ili alergija?

06.05.2022 Autor: Sandoz Alergije

Dočekali smo proljeće, a s njime i sezonu alergija, posebice na pelud. Već iskusni alergičari jako dobro znaju kada počinju njihove tegobe i koje su biljke za njih odgovorne. No oni kod kojih se simptomi prvi put  razvijaju možda će ih odmah pripisati prehladi, a neće se sjetiti provjeriti što kaže peludni  kalendar.     

 

Sezona alergija počinje u proljeće. Veže se uz cvjetanje brojnih biljaka i njihovo oprašivanje, što je tipičan znak buđenja prirode. Najčešća bolest koja je vezana uz peludne alergene naziva se peludna groznica ili sezonski alergijski rinitis. Pri promjeni godišnjeg doba sa zime na proljeće ne prestaju prehlade nego  se njihova sezona nastavlja i nakon početka klimatskog proljeća. To može biti zbunjujuće za sve nas, pogotovo kod postavljanja prave dijagnoze s obzirom na to da su peludna groznica (alergijski rinitis) i prehlada po simptomima dosta slični.

 

Za početak: kako nastaje alergija?

 

Alergeni, primjerice razne peludi ili grinje, prisutni su u našoj okolini i inače su potpuno bezopasni. Međutim, kada osobe s alergijom dođu u kontakt s alergenima, oni u njihovu organizmu potiču drugačije reakcije. Zbog poremećaja imunog sustava kod osoba s potencijalom alergijskog reagiranja bezopasne se tvari počinju prepoznavati kao opasne pa organizam reagira obrambenom reakcijom koja se manifestira kao alergijska upala. 

 

U slučaju alergijskog rinitisa ta se upala događa u sluznici nosa te posljedično nastaje oteklina koja začepljuje nos, stvara se obilje vodenaste sluzi, bude se obrambeni refleksi kihanja (kako bi se izbacili alergeni i višak sluzi) te nas počinju svrbjeti nos i oči. 

 

Tko je krivac: virus ili alergen?

 

Premda vrlo sličnih simptoma, uzročnici alergije i prehlade vrlo su različiti. Prehladu uzrokuju virusi, a alergije alergeni. I virusi i alergeni uzrokuju upalu sluznice nosa koja se manifestira simptomima kao što su začepljenost i curenje nosa te kihanje.

 

Prehlade su najčešće akutne bolesti suvremenog čovjeka. Pojam „akutno“ označava da se prehladite i nakon nekog vremena u potpunosti ozdravite. Zdravo dijete godišnje može biti i do deset puta prehlađeno, a kod odraslih se to u prosjeku događa do četiri puta godišnje. 

 

Alergijski rinitis je, s druge strane, jedna od najčešćih kroničnih bolesti. Ako je dijagnosticiran, osoba će ga imati, u većini slučajeva, doživotno. Procjena je Svjetske zdravstvene organizacije da više od 600 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od alergijskog rinitisa. U Hrvatskoj oko 15%  populacije pati od alergijskog rinitisa.

 

Simptomi prehlade i simptomi alergijskog rinitisa 

 

Alergijski rinitis je naziv koji se odnosi na: 

 

  • cjelogodišnji alergijski rinitis - alergija na stalno prisutne alergene poput prašine, grinja, dlaka... i 

 

  • sezonski alergijski rinitis - alergija na pelud biljaka koje su prisutne samo u određeno doba godine. Sezonski alergijski rinitis se još popularno naziva peludna groznica.

 

I prehlada i alergijski rinitis su bolesti (upala) sluznice nosa, samo imaju različit uzrok. S obzirom na to da su simptomi vrlo slični, evo kako možete razlikovati upalu uzrokovanu infekcijom od one uzrokovane alergijom:

 

Peludna groznica (alergijski rinitis)

 

Prehlada

 

  • Traje dulje od 14 dana
  • Traje kraće od 14 dana
  • Curenje nosa vodenasto
  • Curenje nosa gušće i  nerijetko obojeno
  • Kihanje u serijama
  • Kihanje pojedinačno
  • Nema olakšanja nakon kihanja
  • Olakšanje nakon kihanja
  • Nema kašlja, osim u astmatičara
  • Često prisutan kašalj
  • Svrbež očiju i nosa 
  • Bez svrbeža
  • Suzenje očiju
  • Manje izraženo suzenje
  • Tjelesna temperatura je normalna
  • Povišena tjelesna temperatura
  • Nema grlobolje
  • Često prisutna grlobolja 
  • Alergijski pozdrav*
  • Nema alergijskog pozdrava

 

* „alergijski pozdrav“ - karakteristično brisanje nosa dlanom ruke s ciljem brisanja, smanjenja svrbeža i odčepljivanja nosa

 

Pratite peludni kalendar

 

Tijekom proljetnih mjeseci u peludnom kalendaru vidljiva je visoka koncentracija peludi velikog broja drveća i trava.

 

U kontinentalnoj Hrvatskoj najčešći su alergeni peludi drveća poput lijeske i breze te trava, a u mediteranskoj Hrvatskoj zastupljenija je pelud drveća kao što su čempresi, borovi i masline, kao i peludi trava od kojih su neke tipične za to podneblje, poput crkvine. 

 

Danas je sve manje alergičara koji su alergični samo na pelud jedne biljke. Na internetu možete potražiti detaljne peludne kalendare za kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku, a mi preporučujemo da pretražite peludnu prognozu za grad u kojem živite. 

 

Dijagnosticiranje alergijskog rinitisa

 

U tipičnim kliničkim slikama alergijski rinitis se jednostavno dijagnosticira. Dijagnoza alergijskog rinitisa temelji se na tipičnoj anamnezi, pregledu bolesnika i dijagnostičkim testovima. Dodatno alergološko testiranje preporučuje se tek ako nema poboljšanja nakon liječenja, ako postoji udružena bolest poput astme i kada nam je potrebna informacija o specifičnom alergenu kako bismo mogli provoditi ciljanu terapiju kao što je hiposenzibilizacija. 

 

Dijagnostički testovi temelje se na dokazivanju razine alergen-specifičnog IgE-a u koži (kožni testovi) ili u serumu.

 

Kožni dijagnostički testovi

 

Najčešće metode kožnih testova su „prick“ ili „patch“ testovi. Testiranje se provodi na inhalacijske alergene (npr. dlaka životinja, pelud trave, breze, lijeske, ambrozije...), nutritivne alergene (npr. jaje, mlijeko, brašno, kikiriki, tuna, oslić, riječna riba, limun, piletina) i konzervanse (npr. acetilsalicilna kiselina, natrijev benzoat, kalijev metabisulfit).

 

  • Skin prick test (kožni ubodni test): Prilikom ovog testa osoba sjedi ili leži. Na unutarnjoj strani podlaktice otopina alergena nanosi se u obliku kapljice na površinu kože. Ubodom lancete (slično iglici) unosi se u površinski sloj kože. Unosi se minimalna količina alergena kako bi se izbjegla burna reakcija organizma. Nakon jedne minute kapljica se obriše s kože, a rezultati se čitaju nakon 15 do 20 minuta. Ako se na mjestu uboda razvije uzdignuta crvena ili blijeda promjena kože određene veličine, okružene crvenilom, test se smatra pozitivnim.

 

  • Skin patch test (kožni flaster test): Provodi se u slučaju sumnje na kontaktne alergije kože i kod djece s obzirom na to da nema neugodnog bockanja kao kod kožnog ubodnog testa. Pomoću ovakvog testa može se zaključiti koji alergen izaziva navedenu kožnu reakciju. Na kožu se postavljaju flasteri koji sadrže alergene. Nakon 48 sati nošenja flastera osoba dolazi kod liječnika na njihovo skidanje kako bi se očitala reakcija na koži.

 

Laboratorijska obrada

 

Dokazivanje IgE-a u serumu određuje se nakon vađenja krvi. Najčešće se određuje ukupni IgE tzv. RIST (Radio-Immuno-Sorbent-Test) kojim se određuje cjelokupna količina IgE-a u organizmu.

RAST (Radio-Allergo-Sorbent-Test) je metoda određivanja alergen-specifičnih IgE antitijela. Postoje setovi u kojima se rutinski određuju antitijela najčešćih inhalacijskih alergena poput grinja, peludi trava, drveća i ambrozije. Test je najpouzdaniji ako se provodi barem dva tjedna nakon pojave simptoma alergijskog rinitisa. Bitno je da se terapija ne uzima barem dva tjedna prije testiranja, a peroralni ili parenteralni kortikosteroidi osam tjedana prije.

 

 

 

 

ZA SAVJET O SVAKOM KONKRETNOM ZDRAVSTVENOM PROBLEMU OBRATITE SE IZRAVNO SVOJEM LIJEČNIKU ILI NADLEŽNOM ZDRAVSTVENOM RADNIKU. SANDOZ d.o.o. NE POSTAVLJA DIJAGNOZU NITI DAJE OSOBNE MEDICINSKE SAVJETE O BOLESTI I NAČINU LIJEČENJA.